Britanski bankar u estonskoj podružnici Danske banke Howard Wilkinson u ponedjeljak je svjedočio pred danskim parlamentom i iznio pojedinosti o korupcijskom skandalu koji je on sam razotkrio prije dva mjeseca.
Naime, najveća danska banka sumnjiči se za pranje novca preko njihove estonske podružnice, što je uticalo ne samo na njihovu reputaciju nego i na imidž Danske kao države koja gotovo ne poznaje korupciju. Štaviše, Evropska komisija je tako ustvrdila kako je riječ o “najvećem skandalu u Evropi”.
Wilkinson je pred parlamentom dodatno objasnio kako se odvijala kriminalna operacija, a Reuters je pritom sumirao ključne detalje skandala.
Koliko je velik skandal?
Prema pisanju Reutersa, oko 200 milijardi eura prošlo je kroz račune nerezidenata male estonske podružnice Danske banke u razdoblju od 2007. do 2015. godine. Banka je na kraju sprovela istragu koja je završena u septembru i pokazuje da su mnoge od tih transakcija bile sumnjive.
Odakle je došao novac?
Većina plaćanja sprovedena je iz Estonije, Rusije, Latvije, Kipra i Veliku Britanije, stoji u izvještaju. Kako bi se sakrio identitet uključenih, korištene su lažne kompanije.
Gdje je odlazio novac?
Plaćanja su bila usmjerena u Estoniju, Latviju, Kinu, Švajcarsku, Tursku, Veliku Britaniju i više od 150 drugih zemalja.
Ko je razotkrio slučaj?
Howard Wilkinson, rukovodilac odjela trgovanja banke za Baltik u razdoblju od 2007. do 2014. godine, upozorio je odbor izvršnih direktora u Kopenhagenu na sumnjive aktivnosti u estonskoj podružnici.
Zašto vlasti nisu ranije djelovale?
Bankarski supervizor EU sprovodi istragu nad danskim finansijskom nadzornikom, a danski ministar ekonomije kritokovao je regulatora zbog toga što nije bio dovoljno kritičan prema banci i što joj je previše vjerovao, piše Reuters.
Je li pronađen iko odgovoran?
Još uvijek ne. Slučaj vode kriminalni istražitelji Danske, Estonije i SAD-a. Istraga danskog državnog tužioca bavi se i pitanjem može li top-menadžment biti ično odgovoran. Britanska nacionalna agencija za kriminal istražuje korištenje kompanija registrovanih u Velikoj Britaniji.
Ko je još uključen?
Wilkinson je tokom svjedočenja rekao da je “velika evropska banka” učestvovala u sumnjivim transferima u vrijednosti 150 milijardi dolara, što je gotovo dvije trećine spornog iznosa. Upućeni izvori rekli su da je riječ o Deutsche banci, čije su dionice u utorak odmah potonule za 4 posto, najniže u istorji. Osim toga, Wilkinson je rekao da su u isplatama sumnjivog novca učestvovale i američke banke J.P. Morgan i Bank of America, piše CNBC.
Šta su posljedice za Danske banku?
Danski finansijski regulator je ocijenio da je povećan reputacioni rizik banke i zatražio je povećanje adekvatnosti kapitala za 10 milijardi danskih kruna (1,5 milijardi dolara). U maju je regulator, koji još uvijek razmatra slučaj, banci nametnuo osam reformskih zahtjeva i osam sankcija.
Je li iko preuzeo odgovornost?
Bivši glavni izvršni direktor Danske banke Thomas Borgen dao je ostavku, navodeći da je s pravnog gledišta on personalno čist, ali da se smatra odgovornim za ono što se dogodilo. Porodica Maersk family koja kontroliše 21 posto dionica banke, smijenila je predsjednika Ole Andersena i to mjesto prepustila Karsten Dybvadu koji vodi Udruženje danske industrije.
Šta slijedi za Danske banku?
Za mnoge je najgori scenario da bi banku mogla zadesiti ista sudbina kao i latvijsku banku ABLV koja je izgubila pristup finansiranju u SAD-u jer su je američke vlasti u februaru optužile za prekrivanje pranja novca, uključujući i kršenje sankcija nametnutih Sjevernoj Koreji, te je prisilio na zatvaranje. U Danske banci kažu da dva slučaja nisu uporediva, da je zatvorila dio poslovanja u Estoniji koji se našao pod sumnjom, te da nije prekršila nikakve sankcije.
Postoje li šire posljedice za Dansku?
Danske banka je sastavni dio biznisa zemlje, a skandal je došao u trenutku kada su otkrivene i poreske prevare u ministarstvu za socijalne poslove, što je uzdrmalo povjerenje u institucije na kojem počiva sistem socijalne zaštite. Slučaj predstavlja i rizik za finansijski sistem, pa je vlada povećala rezervacije koje finansijske kompanje moraju držati da bi se zaštitile od ekonomskog šoka.
Što kaže sama banka u svoju obranu?
Danske banka je priznala da njena kontrola pranja novca u Estoniji nije bila primjerena, ali je ujedno kazala kako uprava nije prekršila zakonske propise. No, banka je preduzela mjere kako bi povećala svoju usklađenost i na tome radi hiljadu ljudi od njih 20.000 koliko ih zapošljava. Danska planira da pojača finansijsku regulaciju, a zastupnici u parlamentu su usuglasili da će pooštriti zakon o pranju novca, uključujući povećanje kazne za 700 posto.
Jutarji.hr
