“Unija poslodavaca Crne Gore godinama potencira pitanje visine opterećenja na zarade. U svim našim argumentacijama na ovu temu ukazivali smo na više nego jasnu činjenicu koja glasi: smanjenje opterećenja zarada dovodi do rasta neto plata, a zatim i do rasta budžetskih prihoda”, izjavila je za Portal Analitika predsjednica UPCG Svetlana Vuksanović.

“Dodatno, promjena metodologije obračuna zarada i efekti ostvareni po tom osnovu doprinose i borbi protiv neformalne ekonomije tj. rada na crno, a što se pozitivno reflektuje na rast zaposlenih i rast javnih prihoda”, naglasila je Vuksanović u intervjuu za naš portal.

Podsjećajući da UPCG ima svoje predstavnika u radnoj grupi koja je formirana ovim povodom, Vuksanović je pozvala na strpljenje dok to tijelo ne završi posao.

“Pozivam sve da budu strpljivi, da se ne vrši dodatan pritisak javnosti, a sve u interesu kako bi se ovaj problem riješio što kvalitetnije i na dobrobit svih strana”, poručila je ona.

ANALITIKA: Da li je povećanje stope PDV-a početkom ove godine uticalo na rast cijena, pad tražnje i, kao posljedicu, pad prihoda preduzeća?

VUKSANOVIĆ: UPCG godinama insistira na ekonomskoj politici koja u fokus stavlja politike i mjere čijom se realizacijom obezbjeđuje stvaranje ambijenta za razvoj održivih preduzeća. Osim adekvatnog regulatornog okvira, to u prvom redu podrazumijeva sniženje postojećih poreskih opterećenja i eliminisanje brojnih nameta koji negativno utiču na konkurentnost, poslovnu stabilnost i razvoj poslovanja, investicije, zaposlenost (mjereno očuvanjem postojećih i otvaranjem novih radnih mjesta), te dugoročno održivi razvoj zemlje.

Ovakav stav UPCG je ponovila i krajem prošle godine, kada smo, uz iskazano razumijevanje za problem javnog duga i potrebe iznalaženja adekvatnog rješenja za njegovo rasterećenje/smanjenje, zahtijevali, ali i objašnjavali nadležnima da budžetski prihodi mogu (i treba) da se obezbijede na drugačiji način, a ne povećanjem stope PDV-a.

Kada se kreće sa mjerama konsolidacije, tada u fokus treba staviti prihodovnu stranu budžeta. Umjesto uvođenja dodatnih opterećenja privredi u vidu povećanja poreza, a s ciljem finansiranja javne potrošnje, treba intenzivirati aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije o čemu UPCG godinama uporno priča. Takav pristup pokazao bi da postoji ozbiljna namjera države da se obračuna sa problemom čiji su pokazatelji alarmantni i govore da neformalna ekonomija učestvuje u rasponu 30 – 40 odsto u BDP-u (po nedavnim izjavama ministra finansija i predstavnika Poreske uprave), što je čist minus tj. gubitak koji što hitnije treba eliminisati i prevesti u formalne tokove, a time obezbijediti smanjenje jaza između državnih prihoda i rashoda.

Informacije o efektima povećanja stope PDV-a zahtijevaju prethodnu, detaljnu analizu koja će precizno pokazati odnos kretanja cijena u tekućoj u odnosu na 2017. godinu, po različitim parametrima.

U to treba uključiti i kretanja, tj. efekte po osnovu rasta cijena goriva koje je takođe dodatno uticalo na rast cijena ostalih proizvoda, zato što se cijene energenata ugrađuju u kalakulaciju cijena proizvoda i/ili usluga. Do tada, informacije kojima raspolažemo pokazuju da su se privrednici tokom ove godine na različite načine borili da ne ugroze prodaju svojih proizvoda i/ili usluga, odnosno u prvom redu da očuvaju poslovanje i svoju tržišnu poziciju.

Za razliku od onih koji su u pokušaju da koliko-toliko optimizuju poslovni rezultat morali da podignu cijene, postoje i jedan broj preduzeća koja su ih ipak zadržale na istom nivou, ali su zato unutrašnjim rezervama kojima raspolažu pokrivali tu razliku nastalu zbog rasta stope PDV-a.

Iako je nivo cijena u prvom redu rezultat makroekonomske situacije i odnosa ponude i potražnje na tržištu, jasno je da povećanje PDV-a, kao posebno važnog segmenta u strukturi poreza, može dodatno doprinijeti rastu cijena, posebno kad je u pitanju proizvod tj. roba za kojom postoji velika potražnja, a na tržištu je nema dovoljno.

Sa druge strane, kreatori politika vrlo dobro znaju da se pad tražnje može negativno odraziti i na ukupne prihode za državu, što znači da povećanje PDV-a ne mora uvijek rezultirati i povećanjem prihoda državnog budžeta. Ovo naglašavam iz samo jednog razloga– matrica po kojoj se nedostajući budžetski prihodi obezbjeđuju povećanjem postojećih poreskih stopa ili uvođenjem novih poreskih oblika nije ni korisna ni efikasna ni ekonomski opravdana i nikako ne smije biti sveto pravilo po kojem se u ovakvim situacijama postupa.

Umjesto toga, korisnije bi bilo pozabaviti se brojkama na prihodnoj i rashodnoj strani budžeta, pristupiti racionalizaciji i smanjenju javne potrošnje (administracija je glomazna, a budžetska izdvajanja za isplate zarada zaposlenih u javnom sektoru prevelika), a zatim sprovesti mjere na koje UPCG već duži niz godina upućuje, od kojih prva uključuje smanjenje postojećeg nivoa sive zone putem većeg obuhvata poreskih obveznika i prevođenja onih iz neformalne ekonomije u formalne tokove.

ANALITIKA: Da li će UPCG nastaviti da insistira da se smanji opterećenje na zarade zaposlenih? Ima li bilo kakvih pomaka u tom pravcu?

VUKSANOVIĆ: Kada je pokrenuta inicijativa za uvećanje minimalne zarade, ona je u prvi plan stavila još jedno, posebno važno pitanje koje UPCG već godinama potencira, a to je pitanje visine opterećenja na zarade. U svim našim argumentacijama na ovu temu, ukazivali smo na više nego jasnu činjenicu koja glasi: smanjenje opterećenja zarada dovodi do rasta neto zarada, a zatim i do rasta budžetskih prihoda. Dodatno, promjena metodologije obračuna zarada i efekti ostvareni po tom osnovu doprinose i borbi protiv neformalne ekonomije tj. rada na crno, a što se pozitivno reflektuje na rast zaposlenih (poreski obveznici) i rast javnih prihoda.

UPCG ima svoje predstavnike u radnoj grupi koja je na nacionalnom nivou ovim povodom formirana. Kako je dogovoreno, učesnici u ovom procesu neće iznositi podatke koji se direktno odnose na rad radne grupe da bi se obezbijedili adekvatni uslovi rada i eliminisale mogućnosti za bilo kakav dodatni pritisak, a sve sa ciljem kreiranja analize koja je kvalitetna i može objektivno pokazati da li su privreda i država finansijski spremni da istrpe ovo uvećanje.

Zato još jednom pozivam sve da budu strpljivi, da daju vremena radnoj grupi da završi svoj posao, da se ne vrši dodatan pritisak javnosti, a sve u interesu kako bi se ovaj problem riješio što kvalitetnije i na dobrobit svih strana.

Izvor: Portal Analitika