Evropska centralna banka (ECB) koncentrisala se u borbi protiv inflacije na rast plata koji uveliko zaostaje za inflacijom, spominjući tek na drugom mjestu ekstraprofit kompanija, upozoravaju ekonomisti.

“Rast plata glavni je uzrok snažnog rasta cijena”, izjavila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde nakon posljednje sjednice kada je banka objavila novi porast kamatnih stopa u eurozoni za još četvrtinu postotnog boda.

ECB je time težište premjestila s velikih profita firmi na tržište rada. Za ekonomiste to je zvono za uzbunu i upozoravaju da ECB poziva radnike da preuzmu na svoja leđa teret visokih cijena, potiskujući u drugi plan činjenicu da firme zarađuju ogromne iznose zbog slabe konkurencije, piše Reuters.

Plate zaostaju, ali…

“Nadali smo se da će to promijeniti, ali ECB zapravo ne želi da razgovara o profitu i uporno krivicu za inflaciju pripisuje radnicima i traži od njih da i dalje nose teret na svojim leđima”, objašnjava na Twitteru profesorica ekonomije i makrofinansija na Univerzitetu u Bristolu Daniela Gabor.

Prema Eurostatu, troškovi rada po satu, uključujući plate, porasli su i u prvom kvartalu slabije od cijena, signaliziravši oslabljenu kupovnu moć građana. Zvanične podatke o dobiti teže je pronaći, ali podaci Refinitiva pokazuju da je operativna marža maloprodajnih firmi u eurozoni u prvom tromjesečju iznosila 10,1 odsto, kao i 2022. U poređenju s pretpandemijskim razdobljem, viša je gotovo za petinu.

Lagarde je napomenula da neke firme ostvaruju relativno veliku dobit, posebno u sektorima u kojima je potražnja nadmašila ponudu, ali je za visoku inflaciju okrivila troškove rada, drugim riječima – produktivnost, uprkos stagnaciji privrede. Profesor na IESEG School of Management u Parizu Eric Dor upozorava na paradoks u politici ECB-a, objašnjavajući da više kamatne stope smanjuju potražnju, a time i proizvodnju.

Cementiranje rasta cijena

Budući da firme ne otpuštaju odmah radnike, smanjena proizvodnja rezultira slabijom produktivnošću po radniku, a time i višim troškovima i, konačno, višim cijenama, navodi Dor.

“Tako politika koja bi trebalo da smanji inflaciju zapravo cementira rast cijena, barem kratkoročno”, rekao je Dor.

ECB prognozira da preduzeća od iduće godine više neće zaradama uticati na rast inflacije što znači da će početi da apsorbuju veće troškove rada. To bi predstavljalo nevjerovatan preokret, budući da je u protekle dvije godine upravo profit bio pokretačka snaga viših cijena.

“Takav scenario je moguć, ali mogući su i mnogi drugi. Ako je u nekoliko sektora konkurencija dovoljno nesavršena da firmama osigurava veliku tržišnu moć, one bi, čak i u recesiji, mogle da nadoknađuju pad obima prodaje podizanjem prodajnih cijena kako bi sačuvale globalni profit”, upozorava Dor.

Lagarde nije ulazila u razloge zašto su profiti visoki, niti je rekla da zaslužuju pažnju zvaničnika ECB ili drugih institucija, napominje Reuters.

Poslovni dnevnik