Prolazi peta godina od raspisivanja tendera za koncesije na podgoričkom i tivatskom aerodromu

Da li će i kada crnogorski aerodromi biti dati pod koncesiju – još se ne zna. Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) nijesu precizirali da li će eventualno Vlada u tehničkom mandatu nastaviti proces davanja u koncesiju, koji je pokrenut prije četiri godine, ali su naveli da se postojeći ranije započeti proces mora preispitati i analizirati novonastala situacija na tržištu, kao i da je neophodno ažuriranje strategije razvoja saobraćaja i izrada planske dokumentacije. Iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović nijesu odgovorili da li je Vlada u kontaktu sa ponuđačima koji su prošli pretkvalifikacionu proceduru.

– Kod donošenja ovako važne odluke, koja će dugoročno uticati na ekonomiju, potrebno je sagledati stanje dvije godine kasnije. Kada to kažemo, mislimo na sve promjene koje su nastale na tržištu i u tom dijelu dijelimo stav da se postojeći koncesioni aranžman mora preispitati i analizirati novonastala situacija – kazali su Pobjedi iz MKI-ja. Ukazali su da postojeći master plan razvoja aerodroma datira iz 2011. godine i da je neophodno ažurirati strategiju razvoja saobraćaja, a u toku je i izrada planskih dokumenata na nacionalnom nivou.

– Naša namjera je da iskoristimo šansu da najprije među-resornom i sektorskom saradnjom stvorimo uslove da ovaj projekat bude kvalitetno i uspješno vođen kako bi na kraju benefite osjetili svi, kako naši građani, tako i turistička privreda – saopšteno je iz MKI, podsjećajući da su prethodne administracije optuživane da su bez jasne vizije kretale u strateške projekte.

Vlada Duška Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podogrica. Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina. Tadašnji ministar saobraćaja Osman Nurković je 11. oktobra 2019. godine objavilo pretkvalifikacioni tender za aerodrome, na koji je stiglo sedam prijava. U igri su ostale četiri – južnokorejski Incheon International Airport, indijski GMR Airports, koji je kasnije odustao, luksemburški Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijim ADP-TAV. Krajem oktobra 2021. godine tri ponuđača, koja su ranije prošla pretkvalifikacioni tender, predstavili su sebe i svoje planove u vezi crnogorskih aerodroma predstavnicima Vlade Zdravka Krivokapića. Tadašnji resorni ministar Mladen Bojanić je saopštio da interesovanje potencijalnih koncesionara za aerodrome nije splasnulo uprkos pandemiji korona virusa.

Iz MKI-ja su podsjetili da je Vlada tražila partnera s utvrđenim iskustvom u operativi aerodroma kako bi dovelo do poboljšanja poslovanja i usluga aerodroma ua putnike, kao i za finansiranje velike nadogradnje na aerodromskoj infrastrukturi. Taj partner bi bio u obavezi da garantuje visok nivo putničkih usluga u skladu sa IATA optimalnim nivoom – ubrzan check in, brže sigurnosne provjere i pasoške kontrole, odgovarajući prostor za sjedenje, brže preuzimanje prtljaga i smanjivanje ukupnog vremena čekanja.

Aktuelni izvršni direktor Aerodroma CG Vladan Drašković prednost daje državnom vlasništvu nad aerodromima, dok najnoviji resorni ministar Goran Đurović smatra da ove godine treba što prije riješiti šta ćemo sa aerodromima. – Ako odlučimo da aerodromi ostanu državni, moramo naći nekoliko stotina miliona da investiramo, a nijesam siguran da imamo taj novac. Smatram da naši aerodromi mogu da budu kvalitetniji uz bolje ulaganje i menadžment koji će znati da to sprovede – poručio je ranije Đurović. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smatra da se mogu postići bolji koncesioni uslovi za državu, bez obzira da li će pregovarati sa kvalifikovanim ponuđačima ili treba poništiti aktuelni i raspisati novi tender. Državni sekretar u MKI-ju Admir Šahmanović podsjeća da je javni poziv za dodjelu koncesije raspisan u skladu sa starim zakonom o koncesijama iz 2009. godine, a da je u međuvremenu usvojen novi, kojim se ne predviđa davanje koncesija u toj oblasti.

– Jedino rješenje bi bilo da se modelira u odnosu na Zakon o privatno-javnom partnerstvu – tvrdio je Šahmanović.

Slični Članci