Preduzetništvo i pokretanje sopstvenog biznisa su sve popularnija tema među mladima, a priče o uspesima startapa u različitim oblastima poslovanja inspiracija su mnogima da razmisle o započinjanju sopstvenog poslovnog projekta ili realizaciji ideje o kojoj dugo pričaju prijateljima, ali nikako da skupe hrabrost i upuste se u preduzetničke vode. Prije svega, ono što je svima koji imaju ideje za pokretanje biznisa potrebno je plan, kako bi svoju zamisao testirali i ujedno definisali ciljeve i način njihovog ostvarenja. Ukratko, biznis plan je metod i alat koji nam pomaže da isprobamo svoju ideju za posao.
Prema iskustvu, tek nekih 30 odsto onog što smo na početku planirali se ostvari baš onako kako smo zamislili. Sve ostalo se prilagođava stvarnom stanju oko nas i situaciji u kojoj se nađemo kad započnemo sopstveni biznis. Međutim, biznis plan je značajan jer nam omogućava da ideju isprobamo dok je to još jeftino. Ujedno, preko njega je moguće pratiti razvoj projekta, ali i pravovremeno reagovati na potencijalne probleme, u slučajevima kad predviđeni tok aktivnosti krene u neplaniranom smjeru.
Na samom početku je naša ideja, koja treba da bude takva da rješava nečiji problem ili ispunjava potrebu. Važno je oslušnuti ljude – šanse da određeni posao uspije su veće ukoliko smo prethodno upoznati sa određenim sektorom proizvodnje ili vrstom usluga koje želimo da pružimo.
Nakon formulacije ideje, bitno je postaviti ciljeve: gdje želimo da budemo za pet godina, koliko proizvoda ili usluga ćemo plasirati, kakav kvalitet ponuditi, kako ćemo provjeriti svoje ishode i rezultate. Zatim moramo da provjerimo šta je to što nas preporučuje da radimo taj posao, po čemu možemo biti posebni. Bitno je sagledati svoje kompetencije i mogućnosti angažovanja spoljnih saradnika koji bi mogli da pomognu.
Posle postavljanja ciljeva, treba detaljno sagledati proizvod ili uslugu koju nudimo, definisati šta je to što je razlikuje od konkurencije, koje sve varijante proizvoda moramo da poznajemo. Sljedeći korak je sagledavanje konkurencije i odgovor na pitanje da li je konkurencija jaka ili slaba. Ukoliko je jaka, da li uopšte možemo da se izborimo za svoje mjesto na tržištu? Takođe, ako je slaba, treba imati na umu da za to vjerovatno postoji neki dobar razlog. Svakako ne treba ulaziti u poslovne poduhvate gdje se mora uložiti mnogo sa malom vjerovatnoćom da će to biti vraćeno u nekom razumnom roku. Nakon ovoga, treba da procijenimo vrijednost investicije potrebne da bi se započeo posao i da napravimo finansijske proračune troškova i administrativne zahtjeve. Tek kad to imamo utvrđeno, na prvoj smo tački u procesu biznis planiranja u kojoj možemo eventualno da dođemo do zaključka da nešto možda nije u redu sa našom biznis idejom. Ako je zaključak takav, možemo da se vratimo na početak i stvari postavimo na drugačije osnove.
Pored svega ovoga, neophodno je i utvrditi koji su to rizici koji mogu dovesti naš posao u neprilike. Svaki mladi preduzetnik treba da zna da je jako bitno povući jasnu granicu između sopstvenih i firminih para. Bez obzira na činjenicu da je sopstveni biznis uglavnom pokrenut sa ciljem stvaranja prosperiteta vlasnika, sredstva koja potiču iz prihoda poslovanja se moraju racionalno trošiti, posebno u ranoj fazi životnog doba biznisa. Pokretanje privatnog biznisa podrazumijeva različita odricanja. Dok firma „ne stane na noge”, vlasnik bi trebalo da se uzdrži od povlačenja sredstava, osim u formi ličnog dohotka koji je srazmjeran mogućnostima firme.
Dakle, za svako biznis planiranje bitne su sljedeće stvari: ideja, lične kvalifikacije, motiv i cilj, mreža saradnika, potrebe kupaca, kalkulacije cena i fiksni i varijabilni troškovi, investicije i rizici poslovanja. Priprema poslovnog projekta podrazumijeva planiranje, realizaciju planova, provjere, izmjene i prilagođavanje planova stvarnosti.
Izvor: Bif.rs
