Ukoliko Kongres SAD i Bijela kuća ne ukinu gornju granicu državnog duga od 31,4 biliona dolara, Ministarstvo finansija neće moći da izvršava svoje obaveze.
To za običnog Amerikanca znači da će se suočiti s ozbiljnim finansijskim problemima.
Berza će biti u padu, stradaće penzioni sistem, biće ugrožena brojna radna mjesta, padaće vrijednost nekretnina, kamate će rasti, prenosi Rojters.
Vašington će biti pod velikim pritiskom da nastavi da plaća američke obveznice koje podupiru globalni finansijski sistem. Izostanak plaćanja će pak izazvati krah Volstrita nezapamćenih razmjera.
“Bila bi to prava kataklizma. Pašće cijene akcija, vrijednost nekretnina. Sve će pasti”, izjavio je ekonomista Mark Zandi iz “Mudi analitike”.
Rojters piše da čak i ako bi Trezor isplatio vlasnike obveznica na vrijeme, politička situacija koja je izazvala krizu proizvela bi nepovjerenje u ekonomske izglede SAD i vrijednost gotovo svega što Amerikanci posjeduju.
Uz to će skočiti kamate, što će otežati kupovinu kuće ili automobila ili dobijanje zajma za pokretanje posla.
“Za nekoliko dana finansijski haos će ekonomiju gurnuti u recesiju”, dodao je Zandi.
Nakon neispunjavanja obaveza Ministarstva finansija uslijediće masovna otpuštanja koja obično dolaze s recesijom.
Među prvima na udaru biće lekarske ordinacije, bolnice i osiguravajuća društva budući da će 1. juna potraživati oko 47 milijardi dolara kroz program javnog zdravstvenog osiguranja za starije Amerikance “Mediker”.
Pošto “Mediker” finansira oko petine američke zdravstvene zaštite, neki ljekari možda neće imati novca da plate osoblje i druge obaveze, što bi uticalo na smanjenje obima operacija i drugih procedura.
Već drugog juna na red stiže naplata penzija, tj. socijalnog osiguranja za oko četvrtinu penzionera u SAD, što okvirno iznosi 25 milijardi dolara.
Isplate bi takođe mogle da stanu u vladinim sektorima – odbrana očekuje uplate 2. juna, a školama bi bilo uskraćeno oko milijardu dolara.
Građani će morati da prate izmjene na svojim bankovnim računima, ali i dešavanja na Volstritu budući da kreditna sposobnost države može ozbiljno da naruši vrijednost njihove ušteđevine, zaključuje Rojters.
