Pravni stav Vrhovnog kasacionog suda (VKS) o dozvoljenosti ugovaranja troškova kredita naišao je na različita tumačenja banaka i predstavnika Udruženja građana „Efektiva”. Generalni sekretar Udruženja banaka, Veroljub Dugalić, izjavio je da je VKS zauzeo stav da banke imaju pravo na naplatu troškova obrade kredita upravo zbog različite prakse koja je do sada postojala u prvostepenim sudovima kada je reč o tužbama klijenata protiv banaka.
– Posle stava Vrhovnog kasacionog suda, svi sudovi imaju uputstvo kako da rade ubuduće – rekao je Dugalić za TV Prva i naveo da postoji oko 7.000 tužbi građana protiv banaka.
„Sve će to da padne i sve će to na kraju da plate građani”, smatra Dugalić.
Upitan o pozivu advokata da građani tuže banke, Dugalić kaže da u ovom slučaju imaju korist samo advokati, te da je taj „advokatski lobi” zapravo nagovorio građane da tuže banke.
„Naš savjet je sljedeći – pošto će građani izgubiti te sporove, da te troškove plate advokati i oni koji su ih nagovarali da tuže banke”, rekao je Dugalić.
Prema njegovim riječima, građani ne treba da slušaju savjete onih koji su obmanjivali javnost i doveli ih u zabludu, poput raznih udruženja i „samozvanih stručnjaka i analitičara” koji su ih pozivali da tuže banke. Naveo je da građani prije nego što uzmu kredit treba da se upoznaju sa odredbama ugovora.
Dugalić kaže da banka ima pravo da naplati troškove obrade kredita prema ugovoru koji ima sa klijentom, te da NBS nije zabranila niti ima ingerencije da to zabrani, već je svojim dopisom bankama pokušala da izvrši standardizaciju tih troškova.
„Efektiva” je reagovala navodima da su to manipulacije Udruženja banaka Srbije, koje je gotovo svim vodećim dnevnim listovima platilo oglas preko cijele strane, a u kom se iznose samo dijelovi stava VKS o dopuštenosti naplate troškova obrade kredita.
Po njima pravni stav VKS potvrđuje da banke ne smiju da naplaćuju trošak obrade kredita ako korisnika nisu jasno i nedvosmisleno upoznale sa strukturom tih troškova.
VKS daje mogućnost bankama da trošak obrade kredita naplate i iskažu kroz efektivnu kamatnu stopu (EKS), ali samo pod uslovom da je banka jasno i nedvosmisleno informisala korisnika o strukturi troškova. Primjer: 200 dinara potrošeni papir za štampu, 150 dinara potrošena struja, 200 dinara utrošeni toner štampača.
(Politika.rs)
