Američka vlada dostigla je svoj limit zaduživanja poznat kao gornja granica duga, piše Gardijan, što označava početak, kako se očekuje, žestoke borbe oko vladinog budžeta koja prijeti da pogorša ionako nesigurne ekonomske izglede.
Američka ministarka finansija Dženet Jelen rekla je da se sada uvode „vanredne mjere“ kako bi se spriječilo da SAD ne ispune svoje obaveze – prebacivanjem nešto novca kako ne bi došlo do bankrota. Mjere će biti na snazi nekoliko mjeseci ali, ako se granica ne podigne, savezna vlada će ostati bez sredstava.
Kolika je gornja granica duga?
Kongres SAD ima mogućnost da postavi ograničenje koliko američka vlada može da pozajmi da bi poidmirila svoje troškove. Ovo ograničenje se zove gornja granica duga a trenutno ograničenje je 31,4 biliona dolara. Pozajmljivanje novca pomaže saveznoj vladi da plati troškove poput socijalnog osiguranja i beneficija Medicare te plata pripadnicima američke vojne službe.
Šta se dešava ako se gornja granica duga ne podigne?
Ako Kongres ne podigne gornju granicu duga u narednim mjesecima stvari će brzo krenuti loše po ekonomiju, upozorila je Jenet.
„Neispunjavanje vladinih obaveza nanijelo bi nepopravljivu štetu američkoj ekonomiji, životima svih Amerikanaca i globalnoj finansijskoj stabilnosti“, navela je.
Ako savezna vlada ne isplati svoje zajmove, investitori bi mogli izgubiti vjeru u američki dolar što bi dovelo do slabljenja američkog dolara, pada akcija i otpuštanja radnika. Čak i ako se gornja granica duga podigne produžena borba oko toga bi i dalje mogla prouzrokovati dugoročnu finansijsku štetu.
Tokom borbi oko gornje granice duga recimo 2011. agencija za kreditni rejting Standard & Poor snizila je kreditni rejting vlade SAD prvi put u istoriji zbog čega je američkoj vladi bilo skuplje da pozajmljuje novac nakon toga.
Zašto Kongres ne podiže gornju granicu duga?
Republikanci imaju novu većinu u Predstavničkom domu i gornju granicu duga vide kao potencijalnu smetnju u pregovaranju o smanjenju potrošnje.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin Makarti rekao je za Fox news u nedjelju da je dostizanje gornje granice duga test za stranku i njenu psoevećenost smanjenju potrošnje.
„Ne možete samo da ga povećavate. Hajde da promijenimo svoje ponašanje za dobro Amerike. Jer ono što ćemo uraditi jeste dovesti do bankrota ovu državu ako ne promijenimo ponašanje danas“.
Sekretar za štampu Bele kuće Karin Žan Pjer rekla je da administracija neće voditi „nikakve pregovore“. „To bi trebalo da se uradi domah bez uslova“, dodala je. U zajedničkoj izjavi lider većine u Senatu Čak Šumer i lider manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris rekli su da demokrate žele brzo da krenu ka usvajanju nove gornje granice duga.
„Vidjeli smo u prethodnim ograničenjima duga da čak i pretnja neplaćanja vodi do još većih troškova za nezaposlene porodice“.
Zašto postoji gornja granica duga?
Stručnjaci su godinama ukazivali da ne postoji dobar razlog zašto postoji gornja granica duga i da bi povećanja trebalo da budu rutinska. Nekoliko drugih država ima slična ograničenja a u novijoj istoriji to je uglavnom bio politički pregovarački čin.
Šta se može očekivati dalje?
Pretpostavlja se da se slijede višemjesečna prepucavanja. Republikanski plan još nije jasan, ali je jasno da novonastala partija tačnije njeno konzervativno krilo žele da ostave svoj trag.
Borbe za podizanje gornje granice duga dovele su da blokada vlade u prošlosti. Najduža blokada trajala je 35 dana i počela je 22. decembra 2018.
(Danas.rs)
