Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo finansija i Fond za zdravstveno osiguranje pokrenuli su veliki projekat objedinjavanja lične karte, zdravstvene knjižice i vozačke dozvole u zajednički Nacionalni identifikacioni dokument (NID). Projekat, koji postoji u mnogim zemljama EU, bi trebalo da krene do kraja ove ili početkom naredne godine.

Formalno gledano, NID će zamijeniti u svim elektronskim postupcima ova tri dokumenta, a ima ideja da zamijeni još poneki dokument – recimo socijalni karton, radnu knjižicu, a možda i penzijski ček.

Prema nezvaničnim saznanjima Portala Analitika, projekat je milionski, a novac je već obezbijeđen u okviru projekta uvođenja elektronskih zdravstvenih knjižica.

Čirgić prvi pomenuo NID

Priču oko NID-a prvi je javno pomenuo direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Sead Čirgić, početkom juna, najavivši da se odustalo od najavljenog raspisivanja tendera za izradu elektronskih zdravstvenih knjižica.

Tada je Ministarstvo javne uprave iniciralo da se definiše koncept elektronske identifikacije na nacionalnom nivou i da se sagleda mogućnost da se ide u pravcu izdavanja jedinstvenog elektronskog identifikacionog dokumenta koji može da obezbijedi fizički i elektronski identitet građanina i istovremeno omogući pristup svim elektronskim registrima u kojima se vode podaci o građanima.

Drugim riječima građanima bi se izdala kartica koja bi bila istovremeno i lična karta, vozačka dozvola, zdravstvena knjižica…I još ponešto.

Ponovno rađanje

Koliko će ovaj projekat doprinijeti uspostavljanju elektronske uprave govori podatak da ga je načelnica Direkcije za elektronske registre Bojana Bajić, uporedila sa ponovnim rađanjem.

Naime, ona je na konsultativnom sastanku oko Akcionog plana Partnerstva za otvorenu upravu, sredinom prošlog mjeseca, kazala da je cilj NID-a da se uspostavi elektronska identifikacija koja bi preneseno značila da se „ponovo rodimo“.

“To je dokument koji bi omogućivao digitalnu identifikaciji u različitim oblastima -zdravstvena knjižica, lična karta, socijalna karta i drugo”, kazala je Bajić.

Elaborat tajna za javnost

Zanimljivo, tri pomenute institucije su završile Elaborat o NID-u u kome su iznesene dileme oko uvođenja ove kartice.

Tačnije u Elaboratu su obuhvaćeni razlozi za uvođenje ovog dokumenta, pravne i tehničke dileme prilikom izgradnje integrisanog sistema identifikacije koji predstavlja osnov za uvođenje NID-a.

Elaborat je ostao, za sada, tajna za javnost, ali će jako biti interesantno pitanje recimo: kako će tehnički biti riješeno oduzimanje vozačke dozvole prilikom težeg saobraćajnog prekršaja, ili kako će se ovjeravati zdravstvene knjižice, koliki će biti rok važenja NID-a…

Iz Vlade su sigurni da će uvođenjem NID-a omogućiti sigurnu interakciju između građana, preduzeća i organa javne uprave, što će “povećati povjerenje u javne i privatne online usluge, elektronsko poslovanje i elektronske transakcije”.

Šta kaže Nacrt akcionog plana

Zvanično, NID je prvi put ušao u vladine dokumente u Nacrtu nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative partnerstva za otvorenu upravu u Crnoj Gori za period 2018-2020.

U tom dokumentu, koji se nalazio na javnoj raspravi do prve sedmice oktobra, potencira se da nedovoljna integracija registracije stanovništva i sistema za upravljanje identitetom ujedno predstavlja nedostatak osnove za uspostavljanje pravnog identiteta građanina, ali i izaziva nedovoljno kvalitetnu i efikasnu razmjenu podataka i informacija između organa državne uprave i organa lokalne samouprave.

“Takođe, ne postoje standardi za adekvatnu integraciju i razmjenu podataka o građanima- npr. popisi stanovništva, evidencije socijalnog i zdravstvenog osiguranja, birački spiskovi i baze podataka o porezima prikupljaju samo iste osnovne podatke o građanima – što je problem suvišnih podataka o građanima”, piše u Nacrtu akcionog plana.

Opšti cilj uvođenja NID-a je postepeno obezbjeđivanje jednostavnog, efikasnog i bezbjednog sistema za provjeru fizičkog i digitalnog identiteta, odnosno podsticaj razvoju elektronske uprave i digitalnog društva.

Institucije ne dijele informacije

“Obaveza iziskuje dijeljenje informacija između institucija, uvezivanje usluga, a građanima pojednostavljuje pristup uslugama”, piše u Nacrtu i indirektno se priznaje da ne postoji među državnim organima institucija dijeljenja informacija, što bi moralo da bude.

ID kartice u regionu

U regionu već postoje slične identifikacione kartice, ali nijedna od njih nije sveobuhvatna kao NID.

Tako su u Srbiji, od aprila ove godine uvedene elektronske identifikacione kartic e za penzionere.

Kao dokaz da su penzioneri, stariji građani susjedne Srbije više neće morati da prilažu penzioni ček, već će tu funkciju preuzeti penzonerske identifikacione kartice. Kartice je izradio srpski PIO fond i besplatne su.

Takođe, u BiH entitetu Republika Srpska, u cilju borbe protiv crnog tržišta rada, uvedene su elektronske kartice za radnike.

Izmjenama i dopunama Zakona o poreskom postupku RS propisano je da svaki radnik treba da ima elektronsku identifikacionu karticu koja predstavlja javnu ispravu i služi za njegovu identifikaciju na radnom mjestu.

“Uvođenje elektronske identifikacione kartice je jedna od mjera u funkciji suzbijanja sive ekonomije”, kazali su iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

NID će imati sliku u boji

Ono što je sigurno, da će NID imati sliku u boji i elektronski potpis.

“Biće izrađen jedinstveni multifunkcijski elektronski ID sa slikom u boji – lična karta sa jedinstvenim ID građanina i biometrijskim podacima, digitalni sertifikat za elektronsku autentifikaciju elektronski potpis, identifikacioni broj socijalnog i zdravstvenog osiguranja i identifikacioni poreski broj”, piše u Nacrtu akcionog plana, u odjeljku Obaveze.

Dakle,  ukoliko NID bude imao svoju plastičnu formu, najvjerovatnije će izgledati poput bankarskih kartica, ali sa slikom u boji.

Izvor: Portal Analitika