Početkom mjeseca je došlo do neuobičajeno velikog pada cijena američkih dionica, iako nije bilo nikakvog konkretnog događaja koji je mogao uzrokovati takav pad.
Cijena zlata je od početka godine bila u padajućem trendu, pri čemu su zlatne poluge i ostali oblici zlata izgubili približno 10% vrijednosti. No, sudeći po aktivnostima učesnika na finansijskim tržištima, padu je došao kraj i moguće je da počinje dugi period rasta cijene ovog plemenitog metala.
Šta se događa na finansijskim tržištima?
Početkom mjeseca je došlo do neuobičajeno velikog pada cijena američkih dionica, iako nije bilo nikakvog konkretnog događaja koji je mogao uzrokovati takav pad. Čini se da su mnogi investitori jednostavno shvatili da su dionice precijenjene i da se bliži recesija. Budući da u recesijama redovno dolazi do velikog pada cijena dionica, investitori su očigledno odlučili da prodaju dionice dok je to još moguće po dobrim cijenama.
U krizama takođe dolazi do masovnog prebacivanja kapitala u sigurna utočišta, kao što su obveznice, zlato, valute poput švajcarskog franka i japanskog jena. Na obveznicama i CHF za sad nije bilo većih promjena, no iz posljednjeg izvještaja o pozicijama velikih špekulanata s američkog tržišta fjučersa i opcija se vidi da je dosta špekulativnog kapitala počelo ulaziti u zlato. Špekulanti su u samo nedjelju dana kupili 7,2 miliona unci zlata (cca 224 metričke tone), što po trenutnoj tržišnoj cijeni vrijedi 8,6 milijardi dolara. To je dovelo do porasta cijene zlata od približno 3%.
Budući da veliki špekulanti u pravilu na tržištu pokušavaju uloviti mnogo veće pomake cijene od nekoliko posto, iz njihovih trenutnih aktivnosti se može zaključiti da ih sve više očekuje značajniji porast cijene zlata. To takođe može značiti da očekuju loša ekonomska vremena, tj. krizu.
Ukazuju li ostali podaci na dolazak recesije?
Statistički podaci o rastu BDP-a, stopi nezaposlenosti i stopi inflacije za sad su odlični. Naime, BDP u SAD-u raste po iznadprosječno visokim stopama, dok je u ostalim razvijenim zemljama nakon perioda vrlo niskog rasta napokon došlo do naznaka oporavka. Stopa nezaposlenosti pada u većini zemalja, dok stopa inflacije počinje da raste, što ukazuje na rast ekonomske aktivnosti. Dakle, zvanični podaci za sad ne ukazuju na skorašnji početak recesije.
Postavlja se pitanje zašto su onda investitori i špekulanti na finansijskim tržištima počeli pripreme za loša ekonomska vremena? Radi se o tome da učesnici na finansijskim tržištima mogu ostvarivati profit na dva načina: 1. prepoznati dionicu, valutu i sl. koja je trenutno podcijenjena i pričekati da joj cijena dođe na fer nivo; 2. uspješno predvidjeti poboljšavanje ili pogoršavanje gospodarske situacije u budućnosti, zbog čega će većina učesnika na berzama biti spremna više ili manje novca dati za pojedine instrumente.
Sada smo očito u fazi da investitori koji primjenjuju strategiju predviđanja budućnosti očekuju da uskoro stiže recesija, stoga prodaju instrumente kojima tradicionalno pada vrijednost u krizama i kupuju zlato, kojem cijena u nesigurnim vremenima raste.
Da je samo pitanje godine kad će početi značajniji pad na berzama može se zaključiti i iz poređenja rasta dionica u prethodnim godinama s periodima rasta u prošlosti. Trenutni period rasta američkih dionica je po trajanju najduži u istorji, a po procentu porasta cijena dionica drugi najveći u istoriji. Dakle, nerealno je očekivati da sa sadašnji nivoa dionice i dionički indeksi mogu još mnogo porasti.
Poslovni dnevnik
