Među geopolitičkim tenzijama koje najviše utiču na cijenu nafte ističu se američke sankcije nametnute Iranu, koje prijete da prodube globalne probleme u snabdijevanju ovim energentom odnosno da povise njegove cijene. U smirivanju tenzija ključnu ulogu mogla bi odigrati Saudijska Arabija, inače najveći izvoznik nafte na svijetu, koja je pristala na Trampov zahtjev da poveća izvoz ovog energenta kako bi se izbjegle nestašice na tržištu.

Sve oči uprte su zato u saudijske vlasti o kojima analitičari misle da će nastaviti racionalno da postupaju i time ostvaruju dodatni profit, međutim pojedinci podsjećaju da su se kroz istorijske krize ponekad njihove odluke kosile sa tržišnom logikom. Naime, tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka u sličnoj situaciji Saudijci su namjerno smanjili izvoz nafte u SAD, kako bi izvršili pritisak na ovu zemlju zato što je podržavala Izrael u Jom Kipurskom ratu sa Arapima.

Saudijska Arabija i ostale članicec OPEK-a su tada smanjile ukupnu proizvodnju nafte za četvrtinu, urozukujući krizu u svjetskim razmjerama, koja se osjetila i kod nas. Cijena ovog energenta je potom učetvorostručena. Vremenom su ipak odustale od ovakve politike kažnjavanja Zapada.
Poznavaoci aktuelnih prilika pak misle da Saudijska Arabija u 21. vijeku nije spemna da ide ovim trnovitim putem koji bi štetio i njoj i ostatku svijeta, ukoliko bi doveo do dupliranja cijene nafte.

No, već i bez toga je, samo zbog najave sankcija Iranu, od avgusta do danas njena cijena na globalnom nivou porasla za 2o odsto.