Odlazeći predsjednik države Milo Đukanović krajem septembra prošle godine uputio je predsjednici Skupštine Danijeli Đurović predlog da se guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić ponovo imenuje na tu poziciju, ali Đurovićka do danas taj predlog drži u fioci i ne stavlja da se poslanici o njemu izjasne.

Žugiću je zvanično mandat u vrhovnoj monetarnoj instituciji istekao sredinom oktobra prošle godine.

“Vijesti su pitale predsjednicu parlamenta zašto do danas nije ovaj predlog stavila na neku od plenarnih sjednica kako bi se o njemu obavila rasprava i poslanici izjasnili, kada će se ovaj predlog naći u okviru tačke izbor i imenovanja i da li se može očekivati na plenarnoj sjednici tokom ovog mjeseca? “Obavještavamo vas da zbog nemogućnosti još uvijek aktuelnog predsjednika države da uskladi svoje međunarodne aktivnosti sa radom Skupštine u proteklom periodu nije došlo do stavljanja ovog predloga u skupštinsku proceduru. Shodno Poslovniku Skupštine, prilikom razmatranja bilo koje tačke neophodno je prisustvo predlagača. S obzirom da se gospodin Đukanović ni do sada nije pojavio na plenarnoj sjednici parlamenta na kojoj bi branio svoj predlog, ne očekujemo da će to uraditi ni u narednom periodu, tako da je malo vjerovatno da bi se ovo pitanje moglo naći na dnevnom redu neke od sjednica Skupštine u vremenu koje slijedi. Podsjećamo i da je Skupština u međuvremenu izglasala Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o CBCG koji još nije stupio na snagu, a kojim je na drugačiji način predviđen izbor guvernera, odgovoreno je iz kabineta predsjednice Đurović.

Na dodatna pitanja “Vijesti da li znači da do sada nijedan predlog odluke parlament nije razmatrao bez predlagača i da li je neophodno prisustvo predlagača u situaciji kada je evidentno da isti ne odlazi da bi opstruirao glasanje Đurović nije odgovorila.

“Vijesti su i kabinetu Đukanovića uputile pitanja da li je predsjednik u proteklih sedam mjeseci imao poziv od kabineta predsjednice Skupštine da dođe i obrazloži u plenumu predlog za imenovanje Žugića za novi mandat, koliko je tih poziva bilo i kada i ako ih je bio koji su razlozi što se Đukanović nije odazvao pozivu Skupštine. Na pitanja nije odgovoreno.

Tokom izborne kampanje za predsjednika države na društvenim mrežama su se mogle vidjeti fotografije gdje je Đukanović boravio u inostranstvu susrećući se sa predstavnicima dijaspore od kojih je očekivao glasove. Uz to, nakon izbora na društvenim mrežama su se pojavile fotografije iz privatne posjete Đukanovića Ujedinjenim Arapskim Emiratima.Sve ove aktivnosti svakako ne spadaju u međunarodne državničke obaveze.

Četvrta proljećna sjednica aktuelnog saziva parlamenta u okviru koje je i tačka Izbor i imenovanja zakazana je za 8. maj.

Poslanici su 19. aprila usvojili izmjene Zakona o Centralnoj banci (CBCG), kojima je predviđeno da Skupština imenuje guvernera na osnovu sprovedenog javnog konkursa. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi postojeća procedura za izbor guvernera, kojeg je Skupština birala na predlog predsjednika države. Umjesto toga,parlament će guvernera birati na predlog skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Ovaj zakon treba da potpiše predsjednik i da se objavi u Službenom listu da bi stupio na snagu. Đukanović nakon Ukaza o raspuštanju parlamenta nije potpisao nijedan zakon koji je Skupština usvojila.

Izmjene je podržao 41 poslanik, a glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.

Izmjenama je definisano da se za poziciju guvernera mora imati deset godina radnog iskustva umjesto pet,kao i da se na javnom konkursu u parlamentu sprovodi procedura za izbor članova Savjeta CBCG i da se novi Savjet izabere u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena zakona.

Proceduru promjene izbora guvernera CBCG predložio je poslanik Demokratskog fronta (DF) Dejan Đurović u oktobru prošle godine.

U obrazloženju predloga za imenovanje Žugića, Đukanović je naveo, između ostalog, da je za vrijeme mandata Žugića “CBCG ispunila svoju Ustavom definisanu obavezu i očuvala stabilnost bankarskog i finansijskog sistema, uprkos veoma složenim okolnostima koje su karakterisali poremećaji ekonomskog i društvenog okruženja izazvani prvenstveno pandemijom koronavirusa.

Dodao je i da “budući izazovi sa kojima će se suočavati ne samo crnogorska već i svjetska ekonomija,obavezuju na poseban oprez, budnost,hrabro i blagovremeno djelovanje CBCG, kakvo je bilo i do sada njenim rukovođenjem od strane sadašnjeg guvernera Radoja Žugića.

Đukanovićev igrač za sve poslove

Žugić slovi za jednog od ključnih Đukanovićevih ljudi od povjerenja. On je prvi put u CBCG došao u oktobru 2010. godine (kao čovjek blizak Đukanoviću), nakon što je DPS s te pozicije uklonio Ljubišu Krgovića. Žugić prvi put u CBCG ostaje do kraja 2012. godine kada mu je Đukanović tražio da dođe na mjesto ministra finansija, koje je pokrivao do izbora prelazne Vlade u prvoj polovini 2016. godine.

Za aktuelnog guvernera se vezuju brojne afere koje su u fiokama tužilaštva i za koje do danas nema informacija u vezi s njima. Među njima su slučaj 44 miliona za Prvu banku, prebijanje kredita depozita u Atlas banci, dodjela kredita iz Abu Dabi Fonda za razvoj…

Za vrijeme Žugićevog mandata u CBCG uveden je stečaj u Atlas i IBM banci, zbog čega je vlasnik ovih banaka biznismen Duško Knežević između ostalih, podnio krivičnu prijavu tužilaštvu protiv Žugića. Jedna od afera koje se vezuju za Žugića je zatvaranje kredita jednim klijentima depozitima drugih klijenata u Atlas banci u ukupnom iznosu od 21,8 miliona eura.

Žugić je bio direktor Fonda PIO u avgustu 2004. godine kada je ta državna institucija na berzi bez najave prodala većinski paket akcija u Pomorskom saobraćaju za 1,2 miliona eura firmi Prohouse, čiji su vlasnici bili braća Dušan i Dejan Ban, kumovi Mila Đukanovića. Oni su kasnije svojim depozitima garantovali Đukanoviću za kredit od milion i po eura kojim je kupio akcije Prve banke. Njih je kasnije nakon velikog rasta vrijednosti prodao za oko 2,7 miliona eura i tako zaradio prvi zvanični milion eura.

Tokom izborne kampanje za predsjednika države na društvenim mrežama su se mogle vidjeti fotografije gdje je Đukanović boravio u inostranstvu susrećući se sa predstavnicima dijaspore od kojih je očekivao glasove. Uz to, nakon izbora na društvenim mrežama su se pojavile fotografije iz privatne posjete Đukanovića Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Vijesti