Nakon mjesec dana kako je Denkerk, grad u Francuskoj, smješten uz kanal Lamanš, predstavio sistem besplatnog javnog prevoza za sve građane, nastala je prava mala revolucija, piše Gardijan.
Dvije žene koje se prije nisu poznavale, neobavezno razgovaraju u autobusu. Jedna od njih priznaje da ponekad sjedne u autobus ‘iz čiste zabave’.
Pored njih sjedi mladić sa slušalicama i usput puni mobilni telefon na utičnici iznad svoje glave.
U drugom autobusu, penzionerka Klon Pontar (56) objašnjava kako besplatan prevoz znači da će joj penzija potrajati duže.
“Štedim novac, a autobusi prolaze svakih desetak minuta pa ne treba čekati dugo. No, tokom jutarnjeg ili popodnevnog špica ima više putnika pa je to vrijeme najbolje izbjegavati ako želite sjesti. No, ipak mislim da je to odlična stvar”, kaže ona.
Grad je uveo u saobraćaj autobuse jarkih boja, pa se mogu vidjeti rozi, zeleni, žuti i plavi autobusi. Takođe, svaki od autobusa posjeduje wifi.
Gradske vlasti se neće zaustaviti na tome, već planiraju uvesti i određene događaje u prevozima kako bi privukli i javne ličnosti.
Planira se i stavljanje u promet “sportskog” autobusa, koji će raspolagati video igrama, kamerama za selfi i kvizovima kako bi putnicima vrijeme brže i zanimljivije prošlo.
Žorž Kontamin (51) drugačije gleda na prevoz gradom otkako su autobusi besplatni.
“Prije se nikad nisam vozio busom, no sada, kad je besplatno i kad je cijena goriva porasla, drugačije razmišljam”, rekao je on.
Marijen, jedna od onih koje je privukla ideja besplatnog prevoza, kaže da je ideja i više nego odlična.
“Prije se nikad nisam vozila busom. Bilo mi je naporno kupovati karte. Ali, sada mogu auto ostaviti kod kuće i sjesti na autobus do posla. Vrlo je jednostavno”.
Denkerk je prije mjesec dana, sa puštanjem u realizaciju projketa besplatnog javnog prevoza, postao najveći evropski grad sa takvom uslugom. Grad broji oko 200.000 stanovnika. Nema tramvaja, trolejbusa ili loklanh vozova, samo su autobusi dostupni.
Prevoz je slobodan i za turiste.
Inspiracija za ovakav potez čelnici Denkerka su dobili iz primjera estonskog grada Talina koji je 2013. postao prva evropska metropola sa besplatnim javnim prevozom, ali samo za osobe nastanjenje u gradu i okolini. Građani su morali platiti samo dva eura za tzv. zelenu kartu nakon čega su sve vožnje bile besplatne.
Njemačka je ove godine objavila da planira isprobati besplatan javni prevoz u pet gradova, uključujući i bivši glavni grad Bon te Esen i Manhajm.
Cijena prevoza već je ranije smanjena kako bi se što više ljudi nagovorilo da ostave automobile kod kuće.
Najveći grad s besplatnim javnim prevozom na svijetu je kineski Čanjing u provinciji Huanan, gdje se karte ne naplaćuju još od 2008.
Nakon tog poteza, broj putnika povećao se za 60 odsto.
Nior je prvi francuski grad koji je prije godinu dana za svojih 125.000 stanovnika osigurao besplatne autobuse.
Kao i u slučaju Denkerka, zarada od karata iznosila je oko 10 odsto ukupnog proračuna.
Gradske vlasti objavile su da se broj putnika na nekim linijama povećao čak za 130 odsto.
Gradonačelnik Denkerka, Patris Vergrijete je ideju besplatnog javnog prevoza najavio još 2014. i sada sa sigurnošću kaže da je projekat više nego uspio.
Broj putnika se na nekim linijama povećao za 50 odsto, a na nekim za čak 85 odsto.
“Tema javnog prevoza puna je predrasuda, a sve to nije potkrepljeno nikakvim istraživanjima. Jedna od pretpostavki je da je ono što je besplatno, ujedno i bezvrijedno. U Francuskoj to često čujemo”, kaže Vergrijete.
“Naravno, najvažnije je pitanje novca. Prije uvođenja besplatnog prevoza, udio od prodanih karata u budžetu sistema javnog prevoza bio je oko 10 odsto (47 miliona eura) godišnje. Dodatnih 60 odsto finansiralo se iz poreza kompanija i firmi sa više od 11 zaposlenih, i još 30 posto došlo je od lokalnih vlasti”, kazao je on.
Vergrijete kaže da je povećanje poreza za firme nadoknadilo manjak što znači da nije bilo povećanja poreza za domaćinstva.
“Iznenadilo nas je povećanje broja putnika, no sad ih treba zadržati. Nastojimo promijeniti stav ljudi o autobusima. Prije su plaćali prevoz i bili korisnici. Učestvovali su samo u 10 odsto cijene, ali imali su osjećaj da plaćaju sve. Sad, kad je to javno dostupna i besplatna usluga, drugačije na nju gledaju. Kad ulaze u autobus kažu ‘dobar dan’, razgovaraju međusobno. Mijenjamo percepciju javnog prevoza, a time i naš grad. Iznova osmišljavamo javni prostor”, kaže Vergrijete.
Ideja besplatnog javniog prevoza ima i svoje kritičare.
Francuska unija javnog prevoza UTP vjeruje da je besplatni prevoz povezan s ‘manjkom vrijednosti, a time i manjkom poštovanja’.
Klod Fušer iz UTP-a kaže: “Prevoz bi trebalo da bude besplatan za osobe s finansijskim poteškoćama. To bi tad bilo opravdano. Međutim, prevoz besplatan za sve znači i manje sredstava za razvoj javnog transporta.
U Parizu prihod od prodanih karata čini 50 odsto ukupnih troškova javnog prevoza.
Kad je gradonačelnica En Idalgo rekla da namjerava smanjiti cijenu vozne karte, stručnjak za pitanja prevoza, ekonomista Frederik Eran, rekao je da ta mjera ‘nema smisla’.
“Ko će biti novi korisnici javnog prevoza? Sve studije pokazuju da će to biti biciklisti, zatim pješaci i tek nešto motociklista. To jasno pokazuje da je mjera zapravo anti-biciklistička, anti-pješačka i ne previše obeshrabrujuća za vozače”, izjavio je on.
Vergrijet ipak, vjeruje da je i to dio jedne velike teorije.
Priznaje da besplatni javni prevoz možda neće funkcionisati u svakom gradu na isti način, ali ideja je dobra za okolinu, dobra je socijalna mjera i gest solidarnosti koji promoviše pravedniju distribuciju dobara nego što to čine poreske olakšice.
“Bili smo pragmatični: sagledali smo prednosti besplatnog javnog prevoza i odvagali nedostatke te odlučili da sedam milliona eura godišnje nije previsoka cijena za sve benefite. Ako kao gradonačelnik mogu drugim gradonačelnicima uputiti jednu poruku, bilo bi to: Borite se protiv uvjerenja. Stavite na papir prednosti i nedostatke i sagledajte ih realno. Možda se pokaže da je to finansijski velik zalogaj, no ne zanemarujte društvene prednosti. Ne možete staviti cijenu na mobilnost i društvenu pravdu”, kaže gradonačelnik Dankerka.
Izvor: Vijesti online