Vijest o visokom tromjesečnom odlivu depozita iz First Republic Bank vratila je na burze zabrinutost za zdravlje američkih regionalnih banaka, koje su vrlo važan faktor u finansiranju srednjih prduzeća.
U banci Morgan Stanley upozoravaju na veliku vjerovatnoću pada dionica ako Fed bude insistirao na restriktivnoj monetarnoj politici
Dionice First Republic pale su juče prepolovljene (na rekordno niskih 8,10 dolara) nakon što je banka izjavila da je izgubila više od 100 milijardi dolara u depozitima u prva tri mjeseca ove godine (otišlo je u najveće banke, kao iu novčane fondove, zlato …), što je znatno više od očekivanih 40 mlrd. Prethodno je ova posrnula banka (cijena joj je dionica pala u martu jer je bila blizu bankrota) isticala da ispituje različite opcije za izlazak iz problema, ali nije iznosila konkretne detalje. Berzanski indeksi u New Yorku juče su izgubili do 2 posto, no raspoloženje nakon radnog vremena bilo je optimističnije jer je Alphabet izvijestio o rezultatima boljim od očekivanih (69,79 milijardi dolara tromjesečnog prihoda, poslovanje u oblaku bilo je profitabilno prvi put u istoriji), kao kao i Microsoft.
Zanemarimo li nekoliko neizvjesnih dana u prošle sedmice, ove godine na berzama još uvijek vlada umjereni optimizam. Možemo li očekivati da će cijene dionica nastaviti da jure prema gore? U investicionoj banci Morgan Stanley vrlo su oprezni i kažu da bi se rast koji se bilježi posljednjih nedjelja prije početka sezone kvartalnih poslovnih rezultata mogao brzo preokrenuti, posebno ako Fed nastavi da insistira na stavu da politika zaoštravanja treba nastaviti monetarnu politiku. S&P 500 indeks je u posljednje tri nedjelje marta ojačao više od šest posto, što je u suprotnosti s prethodne tri sezone objave kvartalnih rezultata, kada je spomenuti indeks značajno izgubio. To je, prema riječima glavnog stratega za američku burzu Mikea Wilsona, razlog za zabrinutost, posebno tehnoloških divova koji su ove godine značajno ojačali (dionice Mete porasle su 72 posto, Appleove 26, Amazonove 22 posto). .), mogao bi doživjeti konkretniju korekciju.
Posljednjih šest mjeseci, međutim, mnogi su upozoravali da bi, po svoj logici, berze morale izgubiti puno više (i testirati jesensko dno) prije nego što započne novi bikovski trend. Jedan od argumenata je neizbježna recesija, koje – uprkos svim predviđanjima – još nije bilo. Predviđanja su generalno vrlo nezahvalna ovih dana. Britanski nedjeljnik The Economist piše da je postpandemijska ekonomija poput slike Mona Lise na kojoj je Da Vinci tehnikom sfumato slikanja osigurao da neki vide osmijeh na njezinom licu, a drugi ne.
A tako bi trebalo biti i s ekonomijom – svaki put kad ga ocjenjujete, vidite nešto drugo. Zato i postoji toliko različitih predviđanja – da ćemo doživjeti tvrdo prizemljenje i goru krizu te da recesije uopšte neće biti, uprkos znatno višim kamatama. Tokom prošle godine raspon predviđanja tromjesečnog rasta BDP-a SAD-a bio je dvostruko veći nego u 2019. Privredna aktivnost postala je mnogo nestabilnija nego što je to bilo u istoriji, a tome su doprinijeli svi šokovi koji su došli s epidemijom.
A kad smo već kod volatilnosti: čikaški CBOE objavio je novi instrument za mjerenje tržišnih trzaja: jednodnevni Vixov indeks volatilnosti (Vix1d). To bi trebalo odražavati situaciju bolje od tradicionalnog Vixa i trebalo bi biti transparentnije. Mjeriće očekivanu volatilnost S&P 500 tijekom sljedećeg dana trgovanja, dok tradicionalni Vix (koji je upravo proslavio svoju 30. godišnjicu ovog mjeseca) mjeri očekivanu volatilnost tokom sljedećeg mjeseca. Samo prošle godine bilo je puno komentara da Vix ne odražava nervozu koja je bila očita na tržištu, šaljući lažne signale nekim uzajamnim fondovima koji su se istorijski štitili od pada kapitala rastućim Vixom.
U principu, kada dionice padaju, Vix indeks raste, ali ako dionice polako i dugo klize prema dolje (kao prošle godine), Vix ostaje na relativno niskim vrijednostima. Ilustrujemo razliku između “novog” i “starog” Vixa na primjeru bankarskih previranja u martu. U danima nakon sloma banke u Silicijumskoj dolini, klasični Vix porastao je s 19 na 26,5 bodova, što je svakako iznad višegodišnjeg prosjeka, ali ni blizu vrijednosti kada bismo mogli govoriti o panici. U ovom konkretnom slučaju, novouvedeni Vix1d porastao bi sa 15,3 na 40,2 boda!
Tržišta obveznica takođe bi trebala da daju dobar pokazatelj izgleda za globalna ekonomija. One su se ove godine donekle stabilizovale nakon velikih prošlogodišnjih potresa, a prinosi kratkoročnih obveznica (kao što je dvogodišnja obveznica) i dalje su znatno iznad prinosa dugoročnih, što je u prošlosti uvijek bilo bio pouzdan znak recesije. Hedge fondovi povećavaju kratke pozicije u 10-godišnjim američkim državnim obveznicama pet uzastopnih nedjelja, dovodeći nivo tih pozicija na rekordno visok nivo.
Očito su uvjereni da će inflacija ostati upornija nego što tržišta očekuju, a njihova strategija takođe sugeriše da ne očekuju recesiju u kratkom roku. Njihova će se oklada isplatiti ako cijene obveznica padnu, povećavajući traženi prinos (juče se dogodilo upravo suprotno – prinos na 10-godišnju obveznicu pao je više od deset baznih bodova na 3,40 posto). Podsjetimo, mart je donio značajan pad prinosa ove najvažnije vrijednosnice na svijetu, i to za 45 baznih bodova, s 3,92 na 3,47 posto.
Autor: Marko Majić
Izvor: SEEbiz
