Za upliv politike u ekonomiju primjer je i skoro, pa dogovoreno vraćanje radne nedjelje tokom sezone. Većina političkih partija najavila je da neće glasati za izmjene zakona o unutrašnjoj trgovini, što pozdravljaju u Uniji sindikata. S druge strane, iz Unije poslodavaca upozoravaju da takva odluka, i to u jeku zaduženja, može imati velike ekonomske posljedice.
Svi su izgledi da će i građani i turisti koji dođu u Crnu Goru morati da obave kupovinu u subotu. Izmjene zakona o unutrašnjoj trgovini, kako sada stvari stoje, neće proći u Skupštini. Stoga postoji mogućnost da će nedjelja i dalje ostati neradna.
Izmjena zakona koja podrazumijeva da nedjelja bude radna tokom sezone nije ni stigla do parlamenta, a već je dobila crveni karton. U Uniji slobodnih sindikata i Uniji poslodavaca kontra mišljenja.
Srđan Keković kaže da iako se došlo do prihvatljivog modela za rad nedjeljom, slobodni sindikalci su i dalje stava da ona mora biti neradna. Kekovićevo mišljenje ne dijeli Filip Lazović iz Unije poslodavaca.
“Pozdravljamo taj njihov čin, jer Unija slobodnih sindikata želi da se ne radi nedjeljom, ali sad samo još molimo da naprave iskorak više i neka omoguće i neradnu nedjelju za sve druge zaposlene u drugim djelatnostima gdje nije nužno da se radi nedjeljom”, kaže Keković.
Lazović kaže da u Uniji poslodavaca misle da privreda Crne Gore zaslužuje mnogo više sluha kao i podršku cjelokupnog društva.
“Naročito ljudi koji kreiraju neki zakonodavni okvir bar koliko crnogorska privreda podržava crnogorsku državu”, kaže Lazović.
“Godinama unazad jedino se Unija poslodavaca borila za slobodnu nedjelju radnika”, poručuje Keković.
Dodaje da političari koji ne podržavaju radnu nedjelju, ranije su imali drugačiji stav. A, Lazović zna i zašto.
“Nas su vlade upravo ove parlamentarne većine molile da budemo društveno odgovorni da omogućimo rad nedjeljom i odjedanput mi sada saznajemo da je parlamentarna većina protiv toga, samo se pitamo gdje su bili prethodne tri godine”, kaže Keković.
“Moglo bi se pretpostaviti da su se desili skoro nastupajući izbori, odnosno činjenica da na taj način naši poslanici vide da će takve stavove bolje valorizovati kroz glasove građana”, smatra Lazović.
Da će ovakvi stavovi poslanika štetiti privredi sigurni su u Uniji poslodavaca. Lazović napominje da u jeku zaduživanja ovakvi potezi nijesu najsjajniji, jer se, kako kaže, zna ko će na kraju platiti račun.
“Pitanje člana 36 a Zakona o unutrašnjoj trgovini neće riješiti sve probleme u privredi, ali ono će da pospiješi i one velike trgovce i one male trgovce kojih ima više i to neuporedivo”, kaže Lazović.
Lazović poručuje da u zemljama Evropske unije ono što izglasa Socijalni savjet, Skupština ne dovodi u pitanje, pa se nada, ističe da ćemo i mi primijeniti takav model.
(RTCG)
