Dok se veći dio svijeta očajnički bori da smanji sve veći rast inflacije koja smanjuje životni standard, Kina pokušava da učini – suprotno. Naime, potrošačke cijene porasle su u Kini za samo 0,7 odsto u martu u poređenju s prošlom godinom, a fabričke cijene padaju već šest mjeseci zaredom.
U međuvremenu, u Americi je inflacija potrošačkih cijena bila 5 odsto prošlog mjeseca, u Evropskoj uniji 8,3 odsto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10,1 odsto.
Cijene u Kini stagniraju ili padaju uprkos činjenici da Narodna banka Kine (PBOC) smanjuje kamatne stope i upumpava novac u finansijski sistem kako bi ojačala privreda, uprkos ukidanju strogih mjera kontrole COVID-19 krajem prošle godine. Neizvjesnost rasta privrede znači da kineska domaćinstva nastavljaju da štede novac umjesto da ga troše, a firme su i dalje oprezne s novim ulaganjima. Ekonomisti ističu kako to povećava mogućnost pada cijena i plata od kojeg bi se privreda moglo teško oporaviti.
“Naš osnovni stav je da je kineska privreda deflacijska”, napisao je Raymond Yeung, glavni ekonomista u Greater China pri ANZ Researchu nakon što je Kina objavila podatke o rastu BDP-a u prvom tromjesečju.
Iako je BDP porastao za 4,5 odsto u tom periodu, rast je uveliko odražavao uticaj slabe potražnje nakon tri godine ograničenja zbog pandemije, dodao je Yeung. Bez toga, rast BDP-a bio bi za Kinu tek 2,6 odsto, piše CNN.
U ekonomiji ima dosta novca. Široka ponuda novca porasla je za rekordnih 5,6 triliona dolara u posljednjih 15 mjeseci, a kineska Narodna banka pokušavala je da podstakne ljude na potrošnju. Ali izgleda da su potrošači jedva reagovali. Umjesto da troše novac, i dalje gomilaju gotovinu po rekordnoj stopi. Velik dio novih bankarskih zajmova otišao je lokalnim vlastima za otplatu njihovih visokih dugova, navode analitičari. Neobična kombinacija pada cijena i neviđene količine novca u ekonomiji podstakla je razgovore o deflaciji zbog dugotrajnog i širokog pada cijena osnovnih dobara i usluga tokom određenog razdoblja. To je loše za privredu jer u takvom okruženju potrošači i firme mogu odgoditi potrošnju očekujući daljnji pad cijena, što bi samo pogoršalo ekonomske probleme.
Problem je mučio i japansku stagnirajuću privredu dvije decenije a njegovi zvaničnici tek su nedavno uspjeli da preokrenu trend.
„Da ukratko opišem trenutnu situaciju u Kini: počela je deflacija, a privreda je pala u područje recesije”, rekao je Liu Yuhui, profesor s Kineske akademije društvenih nauka (CASS) tokom nedavnog govora koji se brzo proširio društvenim mrežama.
Puls realnog sektora i dalje je “slab” jer cijene nekretnina i finansijske imovine “nisu porasle”, dodao je Yuhui istakavši kako su kineska domaćinstva u velikim dugovima i nemaju mogućnosti niti volje da troše. Lokalne vlasti, čije su finansije desetkovane kombinacijom pada vrijednosti nekretnina i pandemije, takođe imaju većih dužničkih problema.
“Zbog problema s bilansom… spremnost raznih subjekata u cijelom ekonomskom sistemu da koriste kredit brzo se urušava. Sadašnja Kina su Sjedinjene Države prije 15 godina, ili Japan prije 30 godina”, dodao je.
Yu Yongding, bivši direktor Instituta za svjetsku ekonomiju i politiku pri CASS-u iznio je oprezniji stav. Ipak, priznao je da se privreda suočava s deflacijskim pritiskom.
“Po mom mišljenju, iako izjava ‘deflacija je počela’ nije nužno tačna, nije ni velika greška. Skretanje pažnje na deflaciju potpuno je ispravno”, napisao je u članku objavljenom prošle sedmice na kineskoj novinskoj stranici Netease.
Bivši savjetnik centralne banke u međuvremenu je pozvao Peking da potrošačima podijeli gotovinu kako bi podstakao potražnju – mjeru koju su usvojila mnoge velike ekonomije, poput Sjedinjenih Država i Australije. Ali kineska centralna vlada rijetko se time koristila. Li Daokui, profesor ekonomije na Univerzitetu Tsinghua koji je služio u savjetodavnom odboru PBOC-a, pozvao je Peking da podijeli 500 milijardi juana (72,5 milijardi dolara) u kuponima za potrošnju kako bi podstakao kupovinu do kraja ove godine.
“Čak i uz konzervativnu procjenu, 500 milijardi juana u kuponima za potrošnju podstaći će jedan trilion juana u ukupnoj potrošnji”, rekao je Li u videu objavljenom u utorak na društvenoj mreži Weibo.
Zauzvrat bi vlada mogla dobiti najmanje 300 milijardi juana kroz poreze generisane povećanjem potrošnje, rekao je Li.
“Dakle, potrebno je samo 200 milijardi juana da bi centralna vlada podstakla jedan trilion juana u potrošnji. Pa zašto to ne učiniti”, upitao je.
Narodna banka odbacuje razgovore o deflaciji i brani svoju politiku.
“Nema osnove za dugoročnu deflaciju ili inflaciju”, rekao je Zou Lan, zvaničnik banke na konferenciji u Pekingu.
“Kako politike finansijske podrške budu stupale na snagu, očekuje se da će potražnja potrošača porasti i da će se povećanje cijena vjerovatno vratiti na prosječni nivo iz prethodnih godina u drugoj polovini godine”, zaključio je Zou Lan.
Večernji list
