Zlatne rezerve Crne Gore iznose 38.477,69 unci odnosno 1,197 tona zlata koje danas vrijede skoro 70 miliona eura, kazali su za Portal RTCG iz Ministarstva finansija. Dok mnoge zemlje kontinuirano kupuju zlato posebno od ekonomske krize 2008. godine, Crna Gora nije uvećavala svoje rezerve zlata. Prošlu godinu u svijetu obilježila je najveća tražnja za zlatom centralnih banaka od kada se vodi evidencija.
Kako su za Portal RTCG kazali iz Ministarstva finansija, naša zemlja je zlato dobila u postupku sukcesije imovine bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), odnosno po osnovu Sporazuma između Republike Srbije i Republike Crne Gore o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza.
Ukoliko uzmemo u obzir da je Crna Gora, prema podacima Monstata, u 2021. godini imala 619.211 stanovnika, kao i da jedna unca zlata ima 31,103 grama, to znači, navode iz ministarstva, da Crna Gora po glavi stanovnika ima oko 1,93 grama zlata.
“U periodu od kad je dobijeno u postupku sukcesije pa do jula 2009. godine, zlato se nalazilo na računu Centralne banke Crne Gore kod HSBC Bank USA, N.A. London branch, kao depozit u zlatu. U julu 2009. godine, zlato je prebačeno kod Credit Suisse banke i služilo je kao kolateral za kreditno zaduženje kod ove banke, sve do aprila 2022. godine, kada je kredit otplaćen u cjelosti. Zlato je u aprilu 2022. godine oslobođeno kolaterala i iz Credit Suise banke je prebačeno na račun BIS – Bank for International Settlements, na dalje čuvanje, gdje se i danas nalazi”, kazali su iz Ministarstva finansija.
Dok mnoge zemlje kontinuirano kupuju zlato posebno od ekonomske krize 2008. godine, Crna Gora nije uvećavala svoje rezerve zlata.
“Vlada pažljivo prati i analizira situaciju na tržištu i u skladu sa procjenama i mogućnostima će donijeti odluku o eventualnom uvećanju rezervi zlata”, kazali su iz Ministarstva finansija.
Kako je cijena jedne unce zlata na dan 31. mart 2023. godine bila 1.979,70 američkih dolara (cijena sa londonskog fiksinga zlata), to po srednjem kursu dolar-euro (kursna lista CBCG) znači da ukupne rezerve zlata vrijede 69.974.546,03 eura.
Podsjećamo, Vlada Crne Gore i Credit Suisse su tokom 2009. godine zaključili dva kreditna aranžmana od 91 milion eura, od čega je 21 milion eura bio obezbijeđen zlatom, dok je 70 miliona eura bilo kroz kreditni aranžman.
Ti krediti su otplaćeni 2014. kroz novi kreditni aranžman, kojim je obezbijeđeno 150 miliona, od čega je oko 52 miliona bilo iskorišćeno za refinansiranje postojećeg aranžmana za Credit Suisse bankom, dok je ostatak iskorišćen za potrebe finansiranja budžeta.
Vlada je potom, kod Credit Suisse banke, u aprilu 2017. godine odlučila da se zaduži 80 miliona eura, u dvije tranše, od po 30 i 50 miliona. Zalog za taj aranžman bilo je državno zlato od 38.477 unci, koje je već bilo u toj banci kao zalog za ranije kredite.
Kreditnim aranžmanom iz 2017. godine bilo je predviđeno da u bilo kom trenutku, nakon nastupanja slučaja neizvršenja obaveze (neplaćanja kredita), Credit Suisse ima pravo da uzme državninu nad zlatom.
Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija, na čijem je čelu tada bio Milojko Spajić, u aprilu prošle godine otplatili su dug od 30 miliona eura i zlato je tada vraćeno Crnoj Gori.
Zlatna groznica: Centralne banke pune trezore plemenitim metalom
Globalna tražnja za zlatom u prošloj godini porasla je za 18 odsto i iznosila je 4.741 tonu. To je skoro na istom nivou kao 2011. godine, u vrijeme nakon svjetske finansijske krize i krize eurozone.
Prošlu godinu posebno je obilježila tražnja za zlatom od strane centralnih banaka.
Centralne banke kupile su prošle godine 1.136 tona zlata i to je najveća tražnja za zlatom od strane centralnih banaka od kada se vodi evidencija.
To je prvi put od 1950. godine od kada se prate ovi podaci da je tražnja centralnih banaka za zlatom prešla 1.000 tona u jednoj godini, pokazuju podaci Svjetskog odbora za zlato.
Od 2010. godine svjetske centralne banke su neto kupci zlata, nakon što su prethodnih 20 godina, od 1990. do 2010. godine neto prodavali ovaj plemeniti metal.
Rezerve zlata u svijetu
Prema podacima Svjetskog odbora za zlato, zemlja koja ima najviše zlata u rezervama na svijetu su Sjedinjene Američke Države sa čak 8.133 tone.
Druga je Njemačka sa 3.355 tona, a treća i četvta su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tone zlata u svojim trezorima.
Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2010. tona.
S druge strane, neke bogate zemlje kao što su Kanada i Norveška uopšte nemaju zlato u svojim deviznim rezervama.
Kina je već godinama jedan od najvećih kupaca zlata. Prošle godine je bila na drugom mestu sa 62,2 tone, ali ubjedljivo je prva bila centralna banka Turske koja je kupila čak 147,6 tona zlata.
Zanimljivo je da veće učešće zlata u rezervama imaju razvijene zemlje, oko 18 do 19 odsto.
Najveći neto prodavac prošle godine bila je centralna banka Kazahstana sa 50,7 tona zlata.
Region
Kada je region u pitanju, na kraju prošle godine, devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) dostigle su 38,5 tona, Hrvatska je u svojim rezervama imala nešto ispod dvije tone zlata, Bosna i Hercegovina (BiH) oko 2,7 tone zlata, Albanija nešto više od 3 tone, Sjeverna Makedonija 6,8 tona zlata. Crna Gora nije na listi zemalja sa rezervama zlata.
