Stanje u sektorima – bankarstva i finansija, telekomunikacija i informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT), trgovine, transporta, kao i u kategorijama oporezivanja, digitalizacije javnog sektora, razvoja nekretnina, tržišta rada i zapošljavanja – tokom prošle godine se pogoršalo, što je uticalo da konačna ocjena indeksa lakoće poslovanja stranih investitora u Crnoj Gori doživi rekordan pad.

Ovo se navodi u novom izdanju “Bijele knjige – Investiciona klima u Crnoj Gori 2022”, koju je juče predstavio Savjet stranih investitora (SSICG). Iz Savjeta je ocijenjeno da rekordni indeks iz 2021. godine tokom prošle nije opravdan, da su inostrane kompanije vrlo brzo nižim ocjenama ukazale na probleme, nestabilnost i nepredvidivosti poslovnog ambijenta, a što sve ilustruje određenu zabrinutost u vezi s pitanjem investicione klime.

”Analizirajući odgovore članstva Savjeta na upitnik, izračunali smo da indeks za 2022. godinu iznosi 6,7 (na skali od 1 do 10) i u odnosu na godinu prije predstavlja pad od 0,3 poena. Poslije rekordnog godišnjeg rasta koji se desio između 2020. i 2021. godine, sada imamo skoro rekordni pad indeksa (veći je bio jedino 2019-20 godine, za vrijeme ‘covid godine’)”, piše u izvještaju.

Kao pozitivan pomak u odnosu na godinu ranije SSICG, koji broji 47 članica kompanija koje predstavljaju okvirno oko jednu trećinu državnog bruto domaćeg proizvoda, naveo je sektor proizvodnje i energetike, kao i sektor turizma koji bilježi najveću ocjenu u posljednjih sedam godina. Od svih kategorija najveću ocjenu od 7,2 i pored pada od čak 0,5 poena zadržao je ICT i sektor telekomunikacija.

Savjet je istakao da posebno zabrinjavaju rezultati iz vladavine prava, jer je ocjena za 2022. godinu zabilježila minimalan rast od 0,1 i iznosi svega 5. Najnižu ocjenu od svih kategorija bilježi digitalizacija javnog sektora, koja nakon pada od 0,3, u odnosu na godinu ranije, sada iznosi 4,8. Dodaje se i da najviše zabrinjava ocjena za sivo tržište i inspekciju, koja sa ocjenom od 5,1 predstavja jednu od tri rekordne niske godine od kada se radi istraživanje.

Padu generalne ocjene indeksa lakoće poslovanja najviše je doprinio sektor bankarstva i finansija.

”Ovaj sektor nakon rekordne 2019. godine i ocjene 7,4, kao i približno visoke ocjene od 7,2 za 2021. godinu, sada bilježi pojedinačno najveći pad za čak 0,9. Ocjena od 6,3 je na nivou iz 2013. i najniža je u posljednjih sedam godina”, navedeno je u “Bijeloj knjizi”.

U izvještaju se navodi da indeks upozorava na osjetljivost ekonomske situacije u državi i “po ko zna koji put ukazuje da bez dugoročnih strateških reformi stabilnost poslovnog ambijenta nije moguće ostvariti”.

”Uz potpuno razumijevanje da se važne reforme najčešće ne mogu uspješno realizovati ‘preko noći’, Savjet ukazuje na zabrinjavajuće sporu implementaciju strateških ciljeva koji često budu dugo u ‘statusu quo’, ne uzimajući u obzir inpute raznih zainteresovanih strana da je tempo neadekvatan i da negativno utiče na poslovanje”.

Predsjednik SSICG Tamaš Kamaraši ukazao je da država mora sprovesti suštinske poreske, te reforme u oblastima vladavine prava, kao i u borbi protiv korupcije i sive ekonomije. Neophodnim smatra i uređenje tržišta rada, kao i povećanje stepena digitalizacije u javnoj upravi, odnosno bržoj tranziciji ka zelenim ekonomijama.

”Strani investitori razumiju koliko je ovo kompleksan proces. SSICG je spreman da sarađuje i ustupi naša znanja. Potrebne su nam konkretne akcije za promjenu koja je nužna”, naveo je Kamaraši.