Prinosi na euroobveznice pali su u četvrtak nakon što su prethodnog dana dostigli najviši nivo u mjesecu.
Prinosi – koji se kreću obrnuto proporcionalno cijenama – pali su u martu, jer su krize u Silicon Valley Bank i Credit Suisse natjerale investitore da se “sklone na sigurno” u državne obveznice.
Ipak, euroobveznice polako rastu jer su Evropska centralna banka, američke Federalne rezerve i Banka Engleske jasno stavile do znanja da je inflacija i dalje “neprijatelj broj jedan” i da će troškovi zaduživanja vjerovatno još rasti.
Prinos na njemačku 10-godišnju državnu obveznicu, referentnu vrijednost u eurozoni, skliznuo je u četvrtak za 3 bazna poena na 2,472%. U srijedu je, pak, dostigao 2,54%, što je najviše od 10. marta, kada je britanska inflacija ojačala više nego što se očekivalo, a centralni bankari su imali žučne polemike o inflaciji.
“Za mene je ovo samo normalan uspon i pad tržišta. Istražujemo gdje bi mogla biti nova ravnoteža”, rekao je Holger Schmieding, glavni ekonomista njemačkog zajmodavca Berenberga.
Dvogodišnji prinos Njemačke, koji je vrlo osjetljiv na promjene u očekivanjima promjena kamatnih stopa, pao je 4 bazna poena, na 2,918%. Takođe je prethodnog dana dostigao jednomjesečni maksimum, na 2,988%.
Podaci od četvrtka pokazali su da je inflacija njemačkih proizvođača u martu naglo pala, i to mnogo više od očekivanog, na 7,5% na godišnjem nivou. U međuvremenu, mjera francuskog poslovnog povjerenja pala je više nego što se očekivalo.
“To jača argumente za manje agresivne ‘golubove’ ECB-a”, rekao je Schmieding, misleći na zvaničnike koji su oprezniji u pogledu daljeg podizanja kamatnih stopa.
Prinos na italijanske 10-godišnje obveznice pao je 2 bazna poena, na 4,332%, nakon što je u srijedu dostigao najviši nivo od 9. marta na 4,367%.
Raspon između italijanskih i njemačkih 10-godišnjih troškova zaduživanja blago se povećao na 186 bps. Investitori pomno posmatraju odnos kao znak povjerenja investitora u zaduženije zemlje eurozone.
ECB treba da objavi zapisnik sa sastanka u martu – kada je podigla stope za 50 baznih poena na 3%. To će investitorima dati dodatne naznake o namjerama kreatora politike ECB-a.
Brojni zvaničnici ECB-a, uključujući predsjednicu Christine Lagarde, Ignazia Visca, Pabla Hernandeza de Cosa i Isabel Schnabel, danas će se ponovo sastati.
Schnabel je u srijedu rekla da ne može reći šta će centralna banka učiniti na sastanku narednog mjeseca i da su bankarski problemi “zakomplikovala situaciju”, prenio je Bloomberg.
Reuters/Bankar.me
