Rat u Ukrajini je katalizator mnogih geopolitičkih promjena, a s tim nužno idu i globalne ekonomske promjene. Većina stvari koje se odvijaju posljednjih godinu dana nije novost, ali je to razdoblje obilježilo naglo ubrzavanje po pitanju preslagivanja globalnih ekonomskih, političkih i ostalih interesnih odnosa.
Jedna od značajnijih stvari je energetsko odvajanje EU od Rusije, što spada u jednu od neočekivanih promjena. Decenijama je stvarana energetska povezanost u kojoj su države Evrope gradile svoje ekonomije na uvozu relativno jeftinih energenata iz Rusije (nekada SSSR-a). Ipak, nagli prekid tog savezništva iz interesa EU je relativno dobro prebrodila, piše Indexov Branimir Perković.
U tom procesu se prilagođavala i Rusija, tražeći nova tržišta za svoje sirovine i nove partnere za održavanje međunarodnog uticaja. U većoj mjeri ih je i pronašla, u Kini i Indiji. Iako te zemlje većinom balansiraju u svojim službenim stavovima o ratu u Ukrajini, jasno je da trgovinski i politički sarađuju s Rusijom.
Zemlje BRICS-a javno zagovaraju rušenje dolara već godinama
To je “brak” iz interesa i nužnosti jer se i Kina osjeća ugroženo zbog politika koje prema njoj posljednjij godina vode SAD, EU, Australija, Japan i slične države. Pitanje Tajvana i Južnog kineskog mora, spor oko otoka Senkaku s Japanom i tehnološko-ekonomski rat oko mikročipova s SAD-om su od nacionalne važnosti za Kinu, pa pokušava izgraditi mrežu savezništava da bi mogla jače uticati na njih.
Zbog rasta potreba Rusije i Kine u posljednje vrijeme se sve više govori o revitalizaciji ideje organizacije BRICS-a (u kojem su Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička republika). Ona nikada nije nestala, institucije stvorene tom saradnjom postoje više od decenije, ali zadnjih godina se na nju pomalo zaboravilo. Geopolitičke okolnosti su je vratile u fokus javnosti.
Jedan od ciljeva je “rušenje” dolara kao najvažnije svjetske valute, tj. valute kojom se najviše plaća u međunarodnoj trgovini, u kojoj se drži najviše međunarodnih rezervi i kojoj se generalno najviše vjeruje na svijetu.
Uspostava novog svjetskog “monetarnog poretka” se kao cilj BRICS-a jasno komunicira od summita 2009. u Rusiji. Po tom pitanju do sada nije bilo puno pomaka, ali se ideja ponovno pojavila nakon uvođenja sankcija Rusiji i većeg povezivanja te države s Kinom.
Svakako, prvi preduslov da BRICS stvori novu valutu koja će zamijeniti dolar je da njihove ekonomije budu dovoljno jake
Rusija je bila dio G7, ali je izbačena
S obzirom na to da je danas svojevrsna konkurencija kolektivnom Zapadu (SAD, EU, Australija, Novi Zeland, Japan i Azijski tigrovi), ironija je u tome što je početna ideja BRICS-a nastala upravo u SAD-u. 2021. je Jim O`Neill, tadašnji šef Odjela za upravljanje imovinom Goldman Sachsa, u izvještaju pod nazivom “Izgradnja bolje globalne ekonomije BRIC-a” prvi put iskoristio termin..
BRIC je akronim imena Brazila, Rusije, Indije i Kine. Kasnije je dodavanjem Južne Afrike nastao BRICS. Osim što je prognozirano da će navedene zemlje zauzimati sve veći dio globalne ekonomije, predloženo je da se organizacija G7, koja uključuje SAD, Japan, Njemačku, Italiju, Francusku, Kanadu i Ujedinjeno Kraljevstvo, reformira tako da se iz nje izbace dvije države iz Evrope, a zamijene ih dva predstavnika BRIC država.
Ideja ikada nije zaživjela, a jedina članica koja je kasnije dodana je EU, kao članica koja se ne broji. Upravo je UK pozvao EU da se priključi klubu.
Jedina od BRIC zemalja koje su bile članice G7 je Rusija. 1997. zbog ulaska Rusije je skupina preimenovana u G8. 2006. je čak skupština G7 održana u ruskom Sankt-Peterburgu, a domaćin je bio Vladimir Putin. Zbog aneksije Krima 2014. Rusija je izbačena.
Tokom vremena su G7 i BRICS postali konkurentske organizacije, prva je predstavljala razvijene zemlje liberalne demokracije, a druga zemlje u razvoju s upitnom kvalitetom demokratskih institucija. Odnos između njih varira između syradnje i napetosti, ali su institucionalno i politički previše različite da bi mogle usuglašavati stavove.
Ekonomija država BRICS-a je prvi put veća nego ona država G7?
Zbog sukoba u Ukrajini i tihe podrške koju Kina daje Rusiji rasprava o BRICS-u se vraća u fokus. Tome je doprinijela i vijest da su kolektivno zemlje BRICS-a 2022. prvi put u povijesti prešle udio zemalja G7 u svjetskom BDP-u.
Na to se gleda kao uspon multipolarnog svijeta u kojem će međusobno koegzistirati više centara moći. Podatak o udjelu u BDP-u nije kriv, ali je priča kompliciranija nego što na prvu izgleda.
Kao prvo, postoji više vrsta BDP-a, ovisno o tome kako se mjeri, što se mjeri i s kojim ciljem. Podatak o tome da su zemlje BRICS-a prestigle G7 po udjelu u svjetskoj ekonomiji je istovremeno tačan i netačan.
Govori se o BDP-u prema paritetu kupovne moći (PPP), kojim se korigira mjera veličine ekonomije zemalja (BDP) s razlikama u cijenama i različitim valutama. Temeljna pretpostavka glasi da je cijena svih stvari u svijetu ista, bez obzira na mjesto.
Nema transakcijskih troškova, nema trgovinskih barijera, nema razlika u kvalitetu, u svakoj zemlji se kupuju iste stvari, porezi su isti itd. Puno nerealnih pretpostavki, ali ipak se može koristiti kao jedan od pokazatelja odnosa među državama.
Prema njemu, ekonomije BRICS zemalja su 2022. prvi put u povijesti postale veće od ekonomija G7 zemalja. BRICS čini 31.59 posto ukupnog svjetskog BDP-a, a G7 30.39 posto. Važna napomena, prema ovakvom izračunu u G7 se ne ubraja cijela EU, nego samo države članice G7 (Njemačka, Francuska, Italija).
Ali ako pogledamo sve zemlje kolektivnog Zapada, koje politički i institucionalno nalikuju jedna na drugu te su osudile agresiju Rusije na Ukrajinu i uvele nekakav oblik sankcija, onda one čine 41.79 svjetskog BDP-a. To vrijedi za proračun po paritetu kupovne moći, koji umanjuje razlike između razvijenih i nerazvijenih.
Stvarne tržišne cijene pokazuju drugačiju sliku
Gledano po BDP-u u trenutnim cijenama, koje nisu korigovane za tečaj i razliku u cijenama, te nema pretpostavke o istoj potrošačkoj korpi, kvaliteti proizvoda i cijenama u cijelome svijetu, priča je drugačija.
Udio BRICS-a u svjetskoj ekonomiji prema čisto tržišnim cijenama je 25.84 posto, a većina otpada na Kinu (18.04 posto). Udio G7 zemalja je 42.87 posto, a 24.65 posto je udio samog SAD-a. Razvijene zemlje, koje su praktički sve osudile agresiju Rusije na Ukrajinu i uvele sankcije, čine čak 56 posto ukupnog svjetskog BDP-a.
SAD je još uvijek najveće tržište na svijetu
I BDP izražen tržišnim cijenama (nominalni) i BDP korigiran za paritet kupovne moći (PPP) imaju svoju korisnost. Na primjer, za poređenje standarda među državama korisniji je BDP PPP, a za veličinu i važnost tržišta je važniji nominalni BDP.
Valutama se ipak međunarodno trguje i tečaj je definitivno faktor u međunarodnoj razmjeni. Stvari kao kvaliteta proizvoda, transakcijski troškovi, različite potrošačke košarice itd. se ne mogu u potpunosti zanemariti.
Najveće je tržište na svijetu, mjereno ukupnom potrošnjom domaćinstava i države, SAD. Vrijedi 19.26 triliona dolara godišnje, više od cijelog zajedničkog tržišta zemalja BRICS-a (14.72 triliona dolara godišnje). Zajedno tržište SAD-a i EU (12.55 trilijuna dolara) vrijedi trostruko više od tržišta Kine (9.63 trilijuna dolara) i dvostruko više od ukupnog tržišta BRICS-a.
Kina je glavni kupac saudijske nafte
Neke zemlje izvoznice nafte, poput Saudijske Arabije, takođe razmišljaju o tome da prihvate dio plaćanja u juanima. To ima smisla jer je Kina glavni kupac njene nafte, ali je pitanje hoće li naftne kompanije pristati na to da umjesto dolara, kojim se slobodno trguje, dobiju juane, valutu čiju vrijednost na dnevnom nivou određuje isključivo centralna banka Kine.
Hoće li vlasti u Kini biti spremne da prepuste kontrolu nad juanom međunarodnim tržištima, teško je odgovoriti. Vjerojatnije je da će nizom bilateralnih ugovora uvoditi plaćanje u juanima, što će im ustvari dati još veću kontrolu nad ekonomijom Kine i država koje prihvate takav aranžman.
Zbog toga ima više smisla govoriti o tome da Kina pokušava stvoriti valutu kojom će lakše moći kontrolisati trgovačke uslove, a ne pravu zamjenu za dolar. U tom procesu će se sigurno obratiti članovima BRICS-a. Iako jako heterogeni i često neusklađeni u svojim stavovima, po mnogim pitanjima mogu pomoći jedni drugima.
Branimir Perković
Izvor: Index.hr
