Crna Gora i Albanija utrošiće oko 20 miliona eura kako bi mostom na rijeci Bojani povezali obale dva primorska centra – crnogorskog Ulcinja i albanskog Velipoja.

Plan je da se u korito Bojane, nedaleko od njenog ušća u Jadransko more, postave noseći, betonski stubovi za most dužine 310 metara.

Najavljenu gradnju prate mnoge nepoznanice sa crnogorske strane. Među njima su kvalitet samog terena gdje će se graditi, nepostojanje Prostornog plana Crne Gore i uticaj na kritično ugrožene riblje vrste.

Rijeka je sa albanske strane uvrštena na Ramsarsku listu voda od međunarodnog značaja. Plan je da se, i sa crnogorske strane, Bojana uvrsti na ovu listu nije ostvaren.

Prema riječima aktivistkinje za zaštitu životne sredine iz Ulcinja Zenepe Like, plan dvije države ukazuje na “naopaki redosljed koraka za izgradnju ovog mosta”:

“Sa albanske strane se ignorisalo uvrštavanje međunarodno prepoznatog područja. Ništa manje žalosno je da se sa crnogorske nije vodilo računa o negativnom uticaju na prirodne vrijednosti ovog zaista jedinstvenog područja”.

Crna Gora je 1991. godine proglašena za ekološku državu. Ova odrednica se našla i u njenom Ustavu.

Približavanje gradova

Sporazum o izgradnji mosta potpisali su 27. februara u Podgorici crnogorski i albanski premijer Dritan Abazović i Edi Rama nakon zajedničke sjednice dvije vlade.

Tada je rečeno da će most, sa sadašnjih 70 na svega nekoliko kilometara, skratiti udaljenost između Ulcinja, na krajnjem jugu Crne Gore i Velipoja, na sjeverozapadu Albanije.

Dvije države će podijeliti troškove od oko 20 miliona eura, što je za 11 miliona više što je prvobitno saopšteno juna 2022. godine.

“Malo je nešto skuplji nego u prvom navratu, ali nije to ništa spektakularno. Ako se to podijeli na pola, to zaista nije mnogo”, kazao je Abazović krajem februara na konferenciji sa Ramom.

Albanski premijer je kazao da su oni platili projektnu ideju, a da će izgradnju pokriti zajednički.

“U Crnoj Gori su veće plate, tako da ne ide da Albanija plati most, ako je platila već i projektnu ideju”, kazao je on.

Most bi trebalo, prema najavama, da bude završen u avgustu sljedeće godine.

“Ja ne znam da nešto može da bude efektnije, a jeftinije od toga”, kazao je Abazović.

Devastirana Tara kao upozorenje

Sporazumom su se, pak, dvije države obavezale da će ubrzati i olakšati procedure za odobravanje odgovarajućih dozvola i ispunjavanje ekoloških obaveza.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine su kazali za RSE da je za gradnju mosta potrebno uraditi Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu.

Na pitanje da li je već dobila određena dokumenta vezano za most, iz Agencije su kazali da “do sada nije dostavljena”.

Iskustvo gradnje mostova na autoputu, pokazuje da Crna Gora nema razvijene mehanizme monitoringa i praćenja izgradnje ovakvih projekata.

Iako crnogorski ekolozi upozoravaju da je rijeka Tara devastirana prilikom gradnje autoputa u dužini od preko šest kilometara, izvođač radova, kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), ponudila je da sanira svega pola kilometra.

“Ali i da imamo razvijen monitoring, ljudski faktor nam je slaba karika, jer prosto ne vidimo prirodne vrijednosti kao resurs koji treba da sačuvamo, nego isključivo gledamo kroz prizmu profita”, kaže Lika za RSE.

Upravo zbog nerazvijenih mehanizama monitoringa, planiranja gradnja izaziva zabrinutost za rijeku ali i cijelu deltu Bojane, kaže izvršna direktorica nevladine organizacije Green home Azra Vuković.

“Posebno jer se radi o području koje ima višestruki značaj, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou”, kaže Vuković.

Rijeka Bojana je koridor za migracije rijetkih i ugroženih vrsta riba iz mora u Skadarsko jezero. Među njima je i evropska jegulja, koja ima status kritično ugrožene vrste.

Ranije mapirani ekološki problemi – prisustvo otpada i otpadnih voda, nasipanje i zauzimanje staništa izgradnjom objekata na obalama Bojane, erozija zemljišta – inače prijete životinjskim vrstama.

Vuković za RSE kaže da izgradnja mosta može predstavljati dodatni pritisak na ovaj osjetljivi ekosistem.

“Posebno ako se kroz proces planiranja i izvođenja radova ne uzmu u obzir sve mjere kako bi se smanjio uticaj na životnu sredinu”.

Vuković navodi da je prije 15 godina uz pomoć međunarodnih stručnjaka izrađen nacrt temeljne studije za uspostavljanje zaštićenog područja Delte Bojane, koja, međutim, nije rezultirala dodjeljivanjem statusa parka prirode.

Ispitati zemljište zbog erozije na Adi

Most će se nalaziti iznad račvanja rijeke Bojane na dva rukavca koji formiraju ekskluzivno turističko naselje Adu Bojanu u Crnoj Gori, gdje već postoje problemi sa erozijom plaže.

Ta erozija ne može imati nekog uticaja na stabilnost budućeg mosta zbog relativne udaljenosti, smatra stručnjak za ovu oblast, profesor u penziji Sava Petković.

Dodaje, međutim, da će budući most biti fundiran (utemeljen) na dva stuba u riječnom koritu koje je sastavljeno od debelih naslaga pijeska.

“Dakle, stabilnost mosta bi mogla biti ugrožena lokalnom erozijom oko mostovskih stubova”, kaže Petković za RSE.

On dodaje da to treba da pokažu analize erozije oko mostovskih stubova.

Nismo dobili informaciju da su rađena neka istraživanja, kazala je Ksenija Vukmanović, koja je rukovoditeljka tima za izradu ulcinjskog Prostorno urbanističkog plana (PUP).

“Ja sam, u ime radnog tima koji radi plansku dokumentaciju za Ulcinj, tražila ovu dokumentaciju od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ali do sada ništa nisam dobila”.

Iz Ministarstva ekologije sedmicama ne odgovaraju na upite RSE na ovu temu.

Gradnja mosta bila je jedna od tema međudržavnog sastanka o graničnom prelazu na albanskoj strani, koji je održana u novembru prošle godine.

Na tom sastavku predstavnik Ministarstva kapitalnih investicija Dalibor Milošević kazao je kako je potrebno Crna Gora donese Prostorni plan kako bi most bio izgrađen.

Prostorni plan Crne Gore važio je za period do 2020. godine, a novi nije još donijet.

Most se, prema riječima Vukmanović, pominje u planovima nižeg reda – važećem PUP-u i Prostornom planu posebne namjene za obalno područje.

Ribari zabrinuti, građani zadovoljni

Ulcinjske i velipojske pješčane plaže zajedno su dugačke preko 30 kilometara.

Govoreći o njima, crnogorski premijer je kazao da bi gradnja mosta mogla biti uvod u velike investicije sa ulcinjske strane.

“Zašto neko ne bi razmišljao da za 10 ili 15 godina neka nova, pod znacima navoda, Antalija bude u toj zoni”, kazao je Abazović.

Njegovo oduševljenje ne dijeli dio ulcinjskih ribara.

“Oni nisu sretni sa idejom gradnje mosta, jer smatraju da će to da utiče na riblji fond, ali i na ambijent Delte Bojane”, kaže Lika.

Ona misli da Ulcinjani ne razumiju dovoljno kako će na prirodu uticati izgradnja mosta, jer su željni infrastrukturnih investicija koje su u ovom gradu izostale u posljednjih 30 godina.

Radio Slobodna Evropa