Nakon jednodnevnog naglog jačanja početkom 2015. godine, tokom kojeg je švajcarski franak postao jači od eura i uzrokovao probleme stotinama hiljada ljudi zaduženim u toj valuti širom srednje Evrope, švajcarska valuta je godinama postepeno slabila. Od marta 2015. godine do marta 2018. godine franak je oslabio približno 15% i gotovo svi analitičari i investitori na Forex valutnom tržištu su očekivali da se slabljenje nastavi. Glavni razlog za takvo očekivanje je bilo otvoreni stav švajcarske centralne banke da je CHF ekstremno precijenjen i da će ona negativnim kamatnim stopama, te povremenim direktnim intervencijama na tržištu namjerno slabiti sopstvenu valutu.
To je i dalje službeni stav SNB, ali javnost i učesnici na valutnom tržištu očigledno više nisu uvjereni u spremnost na djelovanje centralne banke po pitanju kursa. To se vidi iz kretanja kursa eura i švajcarskog franaka, koji u trenutku pisanja teksta na platformama Admiral Markets-a iznosi 1,1414, što znači da je franak u posljednjih 6 mjeseci ojačao približno 5%. Naime, investitori vide da jak franak nema značajnijih negativnih posjledica na švajcarsku ekonomiju. Švajcarski BDP raste po stopi od 0,7% godišnje, što je više od rasta od 0,4% u eurozoni, a izvoz je i dalje značajno viši od uvoza. Stopa nezaposlenosti je na izrazito niskih 2,4%, a u poslednje vrijeme je i stopa inflacije počela da raste prema idealnom nivou. To znači da centralna banka uskoro možda neće više imati argumente za držanje kamatnih stopa na najnižem nivou u istoriji, a onog trena kad počne sa dizanjem kamata, kapital će se slivati u Švajcarsku u još većim količinama nego sada. U takvoj situaciji valuta po pravilu jača.
Još jedan razlog jačanja franka su bili finansijski problemi u Turskoj. Naime, na finansijskim tržištima se pojavio strah da bi velike španske, italijanske, francuske i njemačke banke mogle da imaju probleme zbog velikih iznosa novca koje su pozajmili turskim firmama, građanima i državi, a koje možda neće biti vraćene. Zbog većeg rizika bankrota evropskih banaka, dio kapitala iz njih je prebačen na sigurno – u Švajcarsku, pri čemu je takođe masovno kupovan franak.
Hoće li CHF nastaviti da jača?
Analitičari Admiral Markets-a smatraju da još uvjek nije vrijeme za ulaganje u švajcarsku valutu, ali da, takođe, ponestaje vremena i prostora za nastavak slabljenja franka. Naime, ako ekonomska situacija u svijetu i Evropi nastavi da se popravlja, nastaviće da raste i cijena nafte i ostalih sirovina, zbog čega će doći do porasta inflacije u svim zemljama. Zbog toga će švajcarska centralna banka biti prisiljena da podiže kamatne stope, što će privući još kapitala u CHF i možda dovesti do blagog jačanja te valute. U suprotnom scenariju – pogoršanju situacije u Evropi i svijetu, švajcarske banke će ponovo biti smatrane sigurnijim od banaka u ostatku Evrope, što će takođe dovesti do masovnog prebacivanja kapitala u franak. Za sada u razvijenim zemljama nema naznaka recesije, ali do nje će pre ili kasnije nužno doći, a tada će doći i do rasta interesa za kupovinu švajcarske valute. Dio ekonomista smatra da bi u SAD iduća recesija mogla da počne 2020. godine.
Dakle, za sada švajcarska centralna banka još uvjek aktivno radi na slabljenju vlastite valute i lako je moguće da će je uspjeti oslabiti barem nekoliko odsto sa sadašnje vrijednosti. No, nije realno očekivati da se kurs franka u doglednoj budućnosti vrati na nivo od prije desetak godina, jer bi zbog poboljšanja ekonomske situacije švajcarska centralna banka mogla da prestane s namjernim slabljenjem valute. Ako pak dođe do krize, SNB možda uz sve napore neće uspjeti da spriječi jačanje franka, baš kao što se dogodilo 2015. godine.
Bif.rs
