Proteklih nedjelja smo svjedoci problema u bankarskom sektoru u SAD-u i Švajcarskoj, gdje su se dvije tamošnje centralne banke pobrinule da se otklone gotovo svi problemi koji bi mogli ugroziti finansijsko-bankarski sistem.
Time su nam centralne banke pokazale da takvo ponašanje možemo očekivati i u budućnosti, što znači da možemo očekivati da će se problemi u bankarskom sektoru uvijek rješavati na račun povećanog moralnog hazarda kako bi se izbjegle sistemske krize.
Ovonedjeljni bankarski problemi doveli su do pada 6-mjesečnog Euribora, s 3,46 posto prošlog četvrtka na 3,13 posto u srijedu, budući da je rizik u globalnom bankarskom sistemu smanjen nakon intervencije i komunikacije nekih centralnih banaka. No, istina je i da je Euribor pao i zato što su se na tržištu pojavile prognoze da bi Evropska centralna banka (ECB) mogla smanjiti zaoštravanje monetarne politike. Ali nije: juče je podigao sve tri ključne kamatne stope za 50 baznih bodova i ponovno naglasio važnost svoje borbe protiv inflacije.
Porast kamatnih stopa zabilježen u proteklih devet mjeseci može biti dobra vijest za štediše jer može donijeti veće povrate na ulaganja kao što su obveznice ili depoziti. Tako smo ove nedjelje svjedočili uspješnom plasmanu slovenačkih državnih zapisa od 3 i 6 mjeseci, gdje se prijavio veliki broj fizičkih osoba. To se može smatrati dobrim ili uspješnim testom za buduću ponudu višegodišnjih državnih obveznica građanima. Čak i neke, inače rijetke, banke već sada nude više od nule povrata na depozite.
S obzirom na to da je ECB odredio kamatnu stopu na depozite od tri posto te da će je u budućnosti dodatno povećavati, moglo bi se očekivati da će konkurencija na bankarskom tržištu u budućnosti samo rasti te ćemo moći vidjeti ponudu viših naslage. Svakako, to ne znači loše vijesti za investitore na burzi.
Ako kompanija dobro posluje i ima stabilan novčani tok, još uvijek može isplatiti dividende bez obzira na rastuće kamatne stope. Kompanije s velikim dugom, posebno ako je dio duga varijabilan, obično su osjetljivije na uticaj rastućih kamatnih stopa na isplatu dividendi. To je zato što će morati da plaćaju veće kamate na svoje zajmove, što može smanjiti novčani tok dostupan za isplatu dividendi. Preduzeća s niskim zaduženjem i stabilnim novčanim tokom manje su osjetljiva na uticaj rastućih kamatnih stopa.
Izvor: SEEbiz
