Iako su i ova i prethodne dvije vlade (Duška Markovića i Zdravka Krivokapića) najavljivale formiranje strateške rezerve goriva, kako bi mogli reagovati u slučaju poremećaja na tržištu, ni one i potreban zakon nisu ni na vidiku. U vrijeme jedne od najvećih naftnih kriza u Evropi, kad su cijene naftnih derivata premašile sve rekorde, jedino što je uradila naša administracija bilo je smanjenje akcizne stope za 15 do 50 odsto. Rezultat, u Crnoj Gori je gorivo najskuplje u regionu.
Obaveze
Crna Gora se, kao članica Energetske zajednice, obavezala da će primijeniti Direktivu 2009/119/EC o obaveznim zalihama nafte 1. januara. Njom se uređuje pitanje održavanja minimalnih obaveznih rezervi sirove nafte i/ili naftnih derivata. I po regulativi i preporukama EU za pregovaračko poglavlje 15 (energetika) država je bila dužna da ima potreban zakonski okvir i formirane rezerve goriva do 1. januara ove godine.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), na čijem je čelu Ervin Ibrahimović, su naveli da je nacrt tog akta u finalnoj fazi uslaglašavanja sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti upućen Vladi.
Na nacrtu ovog zakona radi se od 2016. godine, kada je za vrijeme mandata Vlade Duška Markovića obavljena javna rasprava. Iz Ministarstva ekonomije su Pobjedi u septembru prošle godine kazali da je javna rasprava završena, te da ulaze u fazu analize primjedbi i žalbi, nakon čega će finalni tekst uputiti Vladi. U martu prošle godine, dok je na čelu MKI bio Mladen Bojanić, Pobjedi je saopšteno da očekuju da će prijedlog zakona biti spreman za dva do tri mjeseca, a iz istog tog resora su još u februaru 2021. godine našoj redakciji kazali da je nacrt pripremljen i da se očekuje usvajanje u trećem kvartalu 2021. godine, nakon što dobiju mišljenje Evropske komisije.
INVESTICIJA
Iz aktuelnog MKI su kazali da formiranje obavezne rezerve goriva ne treba posmatrati kao trošak već kao dugoročnu investiciju.
– Naftni derivati su roba i treba ih posmatrati kao sredstvo ulaganja. Osnovna svrha takve investicije je sigurnost u slučaju prekida snabdijevanja, ali i činjenica da uskladišteni derivati takođe predstavljaju vrijednost za zemlju i građane. Predmetni zakon se može smatrati kao neophodnost, ali i rješenje koje može donijeti niz pozitivnih efekata, a koji, između ostalog, obuhvataju stvaranje preduslova za dalje otvaranje tržišta naftnih derivata i povećanje tržišne konkurencije kroz rekonstrukciju/izgradnju dijela planiranih skladišnih kapaciteta – rekli su iz MKI i potvrdili da su savladali teoriju.
Do prakse još nijesu došli.
Poskupljenje
Kako Direktiva EU podrazumijeva zalihe koje odgovaraju količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili od 61 dana prosječne dnevne domaće potrošnje, zavisno koja je količina veća, iz MKI su izračunali da nam je potrebno 100.000 tona goriva, jer smo u 2021. godini potrošili 375.843 tone goriva, od čega 70 odsto dizela, 11 odsto benzina i pet do šest procenata mlaznog goriva/TNG.
Obveznici formiranja obavezih rezervi su Uprava za ugljovodonike i svaki uvoznik, a rezerve moraju imati derivate čija je zajednička zastupljenost veća od 75 odsto domaće potrošnje iz prethodne godine.
– Uprava treba da formira najmanje jednu trećinu (33,3 hiljade tona), a uvoznici dvije trećine (66,6 hiljada tona) obaveznih rezervi – rekli su iz MKI i dodali da Uprava mora da čuva gotove proizvode, a uvoznici mogu da izaberu da li će derivate držati u fizičkom obliku ili u vidu tiketa.
– Obavezne rezerve u nematerijalnom obliku (tiketi) su ugovori o pravu, ali ne i obavezi, kupovine goriva po unaprijed utvrđenim kriterijumima u određenom vremenskom periodu. Obveznik formiranja obaveznih rezervi na taj način prenosi obavezu čuvanja rezervi na pravno lice koje je vlasnik naftnih derivata – kazali su iz MKI.
Treba očekivati da zbog formiranja rezervi poskupi gorivo, jer je Vlada u obavezi da odredi visinu naknade Upravi i uvoznicima za tu svrhu
Imajući u vidu da se zakonom uvodi naknada za formiranje strateških rezervi kao sastavni dio prodajne cijene goriva, u MKI očekuju povećanje cijene.
– Visinu naknade utvrđuje Vlada, kao i procenat koji pripada Upravi, a koji uvoznicima. Cilj je da iznos naknade bude toliki da se održavanje rezervi vrši na neprofitnoj osnovi – pojasnili su iz MKI.
Potrebna modernizacija rezervoara u Baru, Lipcima i Bijelom Polju
Iz MKI ističu da će skladišni kapaciteti biti veliki problem.
– Prvi prioritet je modernizacija postojećih skladišnih kapaciteta, a potom izgradnja novih – kazali su iz MKI i dodali da se rezervoari na benzinskim pumpama ne smiju da se koriste za skladištenje obaveznih rezervi. Ukupan skladišni kapacitet naftnih instalacija u Baru je 17.600 kubika, a osim toga država je vlasnik skladišnih kapaciteta u Lipcima (10.200 kubika) i u Bijelom Polju (24.500 kubika).
Izvor: Pobjeda.me
