Pad američkog Silicon Valley Banka (SVB) mogao bi da dovede do razvoja novih standarda u poslovanju banaka i tehnoloških kompanija. Cilj bi, naravno, bio bolja zaštita kapitala za obe strane.
Istorijski gledano, SBV je važan jer je to prva banka koja je odlučila da fokusira svoje usluge na startap firme, podsjeća suosnivač i izvršni direktor kompanije MVP Workshop Ivan Bjelajac. “Tada, 1983. godine, nije bilo banaka koje su startap firme vidjele kao značajne klijente i pristup bankarskim uslugama – a naročito kreditima – za startapove je bio jako težak, jer startap firme po definiciji još nemaju dugoročne ugovore i stabilne prihode godinama unazad, a nemaju ni drugu imovinu koju bi mogle položiti kao kolateral.”
Kako navodi sagovornik Bloomberga Adria, SBV je tako stupio na scenu nudeći usluge namijenjene startapovima, a prihvatao je učešće u vlasništvu kompanije kroz vlasničke udjele kao zalog. Kada su osnovani, tražili su 50 odsto vlasništva nad startapom kao kolateral, da bi to palo do sedam odsto u posljednjim godinama. Ubrzo su svoje operacije proširili i na VC fondove.
“U tom smislu možemo reći da je SVB kao banka bio podložniji padu vrijednosti tehnološkog tržišta, nego neke druge banke. Nije pomoglo, ali nije ni slučajno što su se i same startap firme i VC fondovi, suočeni sa svojim problemima, uplašili na prvi znak problema i krenuli da povlače novac”, kaže Bjelajac.
Međutim, ističe i da to svakako ne znači da je bankrot SVB izazvalo direktno to što je radio sa tehnološkim firmama. “Krivac za gubitke su prodate obveznice koje su kupljene pre krize po cijeni višoj od njihove vrijednosti danas.”
Naime, matična kompanija SVB Financial Group objavila je prošle srijede da je prodala 21 milijardu dolara hartija od vrijednosti iz svog portfolija, uz gubitak od 1,8 milijardi dolara, te da će prodati 2,25 milijardi dolara novih akcija kako bi ojačala svoje finansije. Uz klijente koji su u sve većem obimu počeli da povlače depozite iz banke, u SVB su na kraju odustali od pokušaja prikupljanja svježeg kapitala ili pronalaženja novih kupaca, te se stvar završila padom u stečaj.
Još jedna od stvari koja zasigurno nije pomogla jeste nedostatak direktora odjeljenja za kotrolu rizika u ovoj banci tokom većeg dijela prošle godine. Kako je Blooomberg nedavno pisao, SVB je otkrio da je Laura Izurieta prestala da obavlja tu ulogu u aprilu, a da je kompaniju napustila u oktobru. Posao je u decembru preuzela Kim Olson koja živi u Njujorku, to jest na drugom kraju zemlje u odnosu na ostatak vrha SVB. To je takođe tema koju ispituju Federalne rezerve u okviru istrage o neuspjehu banke, kazale su osobe upoznate sa dešavanjima.
Bilo kako bilo, propast banke probudila je nedoumice u vezi s tim ko bi sve mogao osjetiti negativne posljedice. Do previranja je došlo u oblasti finansija, opkladama u monetarnom sektoru, IT industriji, ali i šire – uticaj se prošio na tržišta roba poput zlata i nafta. U zaustavljanju šireg prelivanja krize, Sjedinjene Američke Države su se obavezale da će potpuno zaštiti novac svih deponenata SVB. To je bilo posebno važno za štediše koji su na računima imali preko 250.000 dolara, što je u Americi obično prag za isplate osiguranja.
S druge strane, ovakav krah mogao bi da dovede do uspostavljanja novih strandarda u poslovanju.
Osnivač i izvršni direktor Forty.5 Venturesa Zoran Vasiljev vjeruje da će se desiti više dugoročnijih promjena kako bi se banke bolje zaštitile i izbjegle bilo šta slično onom što je zadesilo SVB.
On očekuje da će predstavnici bankarskog sektora revidirati strategiju za aktivu i pasivu sa fokusom na trajanje, to jest da će se težiti tome da postoje imovina i depoziti sa istim profilom trajanja (na primjer, da i jedna i druga kategorija imaju ročnost od 10 godina), te da će fokus pasti na dubinu likvidnosti. Takođe smatra da će banke revidirati strukturu rizika, posjedovati više keš likvidnosti u odnosu na istorijske zalihe i pretpostavke, smanjiti koeficijent leveridža, kao i investicije u rizičnu imovinu.
Da može doći do povećane opreznosti bankarskih institucija, ocjenjuje i Bjelajac.
“I druge banke koje su doživjele propast su banke koje su radile sa rizičnijim grupama deponenata, tako da sve i ako se Federalne rezerve predomisle i vrate na staru politiku kamatnih stopa, moguće je da će bankarski sektor svakako odlučiti da bude oprezniji pri kreiranju finansijskih proizvoda za rizičnije grupe, kao što su startapovi”, kaže on.
Bjelajac dodaje da je takođe moguće da će biti sve manje firmi koje novac drže u jednoj ili dvije banke, već da će posjedovanje računa u 10 banaka postati standard. Vasiljeva čudi da investitori to već i sami nisu zahtijevali od startap zajednice, ističući držanje sredstava u više banaka kao dobru poslovnu strategiju.
“Vjerujem da druge banke nemaju ili neće imati krizu likvidnosti, pošto nemaju toliku izloženost ka tehnološkom sektoru kao što je SVB imao. Ovo je, ipak, donekle jedinstvena situacija, ali lekcija je očigledna i vjerujem da će cijeli sistem da obrati pažnju kako se ovo ne bi ponovilo u još nekoj hiperrastućoj industriji”, navodi osnivač Forty.5 Venturesa.
Kao i u svakoj krizi ili u jednom ovakvom disruptivnom momentu, dodaje on, stvoriće se prilike i napraviće se pomak unaprijed.
“Biće par žrtava pored puta, ali postavlja se i pitanje povjerenja u tehnološki sektor posle skandala s FTX, iznenadnog preuzimanja Twittera i sada sa SVB, Signatureom i Silvergateom… Da li je to sve što će se desiti ove godine ili će biti još nekih iznenađenja? Biće ovo interesantna 2023”, zaključuje Vasiljev.
Izvor: Bloomberg Adria
