Kapital za osnivanje banaka sa sadašnjih pet miliona eura vjerovatno će biti povećan, ali treba voditi računa da Crna Gora ostane atraktivna za privlačenje novih investicija, kazao je Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković komentarišući najavu Centralne banke da se razmišlja o podizanju ljestvice.
Podsjetimo da je u Srbiji za osnivanje banke potrebno 10 miliona eura, u Hrvatskoj 40 miliona kuna, što je preko pet miliona eura. U BiH minimalni iznos akcijskog kapitala u novcu i najniži iznos neto kapitala koji mora održavati ne mogu biti manji od 15 miliona konvertibilnih maraka… –
“U susret harmonizaciji propisa sa EU, pretpostavka je da će i osnivački kapital biti predmet revizije. Vjerovatno će se uzeti u obzir više elemenata prilikom usaglašavanja u zavisnosti od strategije i dinamike približavanja EU standardima. Sa druge strane je potreba atraktivnosti za privlačenje novih investitora za poslovanje u Crnoj Gori. Svjesni smo veličine našeg tržišta, broja banaka, ali i činjenice da postoji i manjih država sa većim brojem banaka”, kazao je Pejaković.
On je upozorio da treba biti atraktivan za privlačenje inostranih investicija, a u kontekstu projekcije da neki veliki svjetski igrači prepoznaju Crnu Goru kao idealno područje za poslovanje.
“Fintech, digitalizacija, dobre telekomunikacione veze, platforme za razne vidove poslovanja, investitorima omogućavaju da etabliraju posao u Crnu Goru, a djeluju globalno. Iznos kapitala za takve igrače je manje bitan od uslova poslovanja”, smatra on.
Prije dva dana u intervjuu Pobjedi Dejan Vujačić, direktor Sektora za kontrolu banaka Centralne banke, kazao da se u kontekstu izrade novog zakona o kreditnim institucijama razmišlja o povećanju osnivačkog kapitala – vodeći računa o očuvanju i podsticanju stabilnosti finansijskog sistema.
On je saopštio i da su u posljednje vrijeme aktuelizovane najave za ulazak novih banaka u područje investicionog bankarstva i najavio da se uskoro mogu očekivati nove aplikacije. Vujačić je tada kazao da upravo u tom segmentu vidi dominantan motiv za osnivanje novih banaka, s obzirom da nema previše prostora za bavljenje tradicionalnim bankarskim poslovima primanja depozita i davanja kredita. Objasnio je da bi se u tom slučaju Crna Gora, zbog svoje atraktivnosti kao investiciona destinacija, koristila kao platforma za poslovanje u kojem je cijeli svijet tržište. Bolje upućeni najavu CBCG o povećanju kapitala razumiju kao namjeru da se novim igračima – investicionim bankarima ne dozvoli jeftin ulazak na domaće tržište i na taj način preduprijedi bilo kakav rizik. Podsjetimo da je upravo ova ili slična vrsta bankarstva svojevremeno inicirala globalnu ekonomsku krizu.
BUDUĆNOST
Pejaković je Pobjedi kazao da smatra da investiciono bankarstvo ima budućnost i u Crnoj Gori.
“Imamo više banaka koje pružaju usluge kako kastodi, tako i privatnog i investicionog bankarstva, što znači i mogućnost investicija u zemlji i inostranstvu. Upravo je to segment koji može jače da se razvija i da preko povoljnih poreskih stopa bude atraktivno za etabliranje novih igrača koji imaju znanja i iskustva u radu na globalnom nivou. Crna Gora je na dva do dva i po sata leta od svih evropskih centara, na prepoznatom putu usvajanja međunarodnih standarda, sa izlazom na Jadransko more, sa umjerenom klimom i suncem preko cijele godine, što je možda neprimjetno za nas koji živimo u Crnoj Gori, ali vrlo bitno za ljude od velikog biznisa koji žele servis, ali i sigurnost i prijatnost boravka na planini ili moru”, kazao je Pejaković Pobjedi.
On navodi da podatak da je depozitni portfolio veći od kreditnog ukazuje na takav zaključak, da nema previše prostora za bavljenje tradicionalnim bankarskim poslovima primanja depozita i davanja kredita.
“Evidentno je da su se banke okrenule jače investicionom bankarstvu nego u nekom ranijem periodu, pri čemu je to decenijski trend na svim razvijenijim tržištima. Banke moraju da prate trendove, da budu inovativne, svjesne originalnosti tržišta na kojem rade i da budu optimalan servis klijentima, kako depozitarima tako i onim koji traže podršku za svoje poslovanje kroz kreditne aranžmane”, smatra Pejaković.
SIGURNOST
U Crnogorskoj komercijalnoj banci, koja po izvještaju za pola tekuće godine ima najveći akcijski kapital 137 miliona eura, kažu da je stabilnost bankarskog sektora najvažnija.
“Saglasni smo da je stabilnost bankarskog sektora u Crnoj Gori najvažnija. Komercijalnim bankama treba ne samo stabilna i jaka bankarska, već i profesionalna podrška. Centralna banka kao regulator će u svjetlu očuvanja i podsticanja stabilnosti finansijskog sistema procijeniti koji je to potreban nivo podrške kako bi se prethodno navedeno obezbijedilo”, kazali su Pobjedi iz CKB.
U procesu konsolidacije međunarodnih tržišta novca i tržišta kapitala Crna Gora je, smatraju u ovoj banci, sve bliža i otvorenija prema ovim tržištima.
“Važno je znati da je ovo rizičniji vid poslovanja za klijente, da zahtijeva znanje, informacije i transparentnost. Pojedine banke u Crnoj Gori, koje posluju u okviru međunarodnih, bankarsko finansijskih grupacija, već omogućavaju ove usluge. CKB je kao prva banka u Crnoj Gori počela sa pružanjem ove usluge putem privatnog bankarstva i investicionih servisa još 2009. kontinuirano unapređujući sve investicione usluge i proizvode”, objasnili su oni.
Portal Analitika
