U Centralnoj banci razmišljamo o podizanju kapitala za osnivanje banaka, odnosno kreditnih institucija sa sadašnjih pet miliona eura, vodeći računa o ostvarivanju osnovne funkcije regulatora – očuvanju i podsticanju stabilnosti finansijskog sistema, kazao je u intervjuu Pobjedi Dejan Vujačić, direktor Sektora za kontrolu banaka Centralne banke.
On je dodao da je u toku izrada novog zakona o kreditnim institucijama.
POBJEDA: Očekujete li pregrupisavanja u bankarskom sektoru ili dolazak novih banaka i kojih?
VUJAČIĆ: Imajući u vidu veličinu crnogorskog tržišta, u posljednje vrijeme pojedine međunarodne institucije postavljaju pitanje o potencijalnoj zasićenosti tržišta sa 15 postojećih banaka. Smatram da će odgovor na to pitanje najbolje dati tržište. Naime, ukoliko tržište ne može da podnese ovoliki broj banaka, neminovno je da u budućem periodu možemo očekivati konsolidaciju, odnosno spajanja nekih banaka.
Međutim, ne treba zaboraviti da su pojedine banke na našem tržištu osnovane sa posebnim namjenama, da podrže pojedine projekte ili su fokusirane na određene tržišne niše. U posljednje vrijeme aktuelna postaje i želja da se uđe na područje investicionog bankarstva. Upravo u tom segmentu i vidim dominantan motiv za osnivanje novih banaka, s obzirom da nema previše prostora za bavljenje tradicionalnim bankarskim poslovima primanja depozita i davanja kredita. U tom slučaju Crna Gora bi se, zbog svoje atraktivnosti kao investiciona destinacija, koristila kao platforma za poslovanje u kojem je cijeli svijet tržište.
Interesovanje za osnivanje novih banaka ne jenjava, pri čemu, po najavama pojedinih investitora, u skorijem periodu možemo očekivati i konkretne aplikacije. Kao i do sada, sve aplikacije će biti razmatrane na profesionalan i odgovoran način, vodeći računa o realnosti podnesenih biznis planova, snazi i reputabilnosti potencijalnih investitora, kao i legalnosti novca koji žele da investiraju u banku.
POBJEDA: Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sektoru s obzirom na to da se u posljednje vrijeme u javnosti pominju problemi u nekim bankama?
VUJAČIĆ: Bankarski sektor u Crnoj Gori, kao cjelina, je stabilan, adekvatno kapitalizovan, visoko likvidan i profitabilan, pri čemu ga karakterišu pozitivni trendovi. Sve značajne bilansne pozicije bilježe rast, tako posmatrajući na godišnjem nivou, u odnosu na kraj drugog kvartala 2018, ukupna aktiva bilježi rast od 10,76 odsto, krediti 13,01 odsto, depoziti 15,22 odsto, dok je rast ukupnog kapitala, kao posljedica primjene IFRS 9 standarda, iznosio samo 2,31 odsto.
Agregatni koeficijent solventnosti, kao relativni pokazatelj adekvatnosti kapitala banaka, na kraju drugog kvartala 2018. iznosio je 17,15 odsto i bio je značajno iznad regulatorno propisanog minimuma od 10 odsto. Navedeno znači da bankarski sistem kao cjelina ima dovoljno kapitala za pokriće svih rizika kojima su u ovom trenutku izloženi. Takođe, likvidna aktiva je krajem jula tekuće godine već prešla nivo od milijardu eura, pri čemu predstavlja preko 20 odsto ukupne aktive banaka. Treba istaći da Centralna banka primjenjuje konzervativnu definiciju likvidne aktive u koju ulaze samo novčana sredstva, sredstva na žiro računu, depoziti po viđenju kod banaka i polovina obavezne rezerve banaka. Dakle, likvidna aktiva ne obuhvata bilo kakva oročena sredstva kod banaka, hartije od vrijednosti, uključujući obveznice države Crne Gore… Ova sredstva predstavljaju rezervu likvidnosti, odnosno još više pojačavaju likvidnu poziciju banaka u slučaju potrebe za dodatnom likvidnošću s obzirom da se relativno lako i brzo mogu pretvoriti u likvidna sredstva.
POBJEDA: Po posljednjim podacima, koliko je nekvalitetnih, odnosno kredita koje banke ne mogu da naplate?
VUJAČIĆ: Kod nekvalitetnih kredita, pokazatelja koji se najčešće koristi kao indikator kvaliteta kreditnog portfolija banaka, konstantan je i snažan trend pada. Naime, refleksije svjetske ekonomske krize na Crnu Goru, u kombinaciji sa liberalnom politikom odobravanje kredita banaka i nedovoljno razvijenim sistemom upravljanja rizicima, rezultirali su da je nivo nekvalitetnih kredita sredinom 2011. dostigao nivo oko 25 odsto. Ovako visok nivo nekvalitetnih kredita je predstavljao sistemski rizik. Od tada, kao posljedica mjera Centralne banke, unapređenja sistema upravljanja rizicima banaka, pojačane naplate i održivog restrukturiranja, prodaje dijela nekvalitetnih kredita, kao i njihovog otpisa, koji je morao biti praćen povećanjem kapitala, došlo je do izuzetnog pada nivoa i učešća nekvalitetnih kredita, koji su na kraju drugog kvartala 2018. godine iznosili 205 miliona i predstavljali 6,98 odsto ukupnih kredita. Imajući u vidu navedeno, nivo nekvalitetnih kredita ne predstavlja više sistemski rizik, već rizik pojedinih banaka koje u narednom periodu moraju nastaviti sa aktivnostima na njihovom snižavanju.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
