Borba s inflacijom i talasi podizanja referentnih kamata u Evropi nezaustavljivo su se počeli prelivati na uslove kreditiranja hrvatskih banaka. Iako su iz Hrvatske narodne banke ustvrdili da realno nema potrebe za podizanjem kamatnih stopa jer se bankama oslobodilo oko 14 milijardi eura “zamrznute” likvidnosti ulaskom u eurozonu, aktuelna tranša državnog subvencioniranja stambenih kredita pokazuje da su ponuđene stope bitno porasle u odnosu na prošlu godinu.
Dio banaka ponudio je čak zakonski najvišu moguću signalizirajući da im je ograničenje efektivne kamate na 3,75 posto granično isplativo. Ipak, kupovina nekretnine kreditom u Hrvatskoj trenutno je povoljnija nego u eurozoni, a pogotovo u odnosu na kupovinu u zemljama centralne i istočne Evrope koje nemaju euro, piše Večernji list.
U nadi da će “ohladiti” rast cijena, Evropska centralna banka od ljeta prošle godine zaoštrava monetarnu politiku, a učinci se prelivaju na cijene stambenih kredita gotovo u svim zemljama eura pa i šire. Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u europodručju na kraju 2022. dostigla je tri posto, za 1,7 postotnih bodova je viša nego na kraju prethodne godine.
Uprkos inflaciji, prosječna cijena stambenog kredita u Hrvatskoj u prvoj polovini godine pala je zbog APN-a unutar kojeg se krediti odobravaju uz niže stope od prosjeka tržišta, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
“Ni tokom druge polovine godine nije zabilježeno znatnije povećanje pa su se u decembru novi stambeni krediti ugovarali uz prosječnu kamatnu stopu od 2,6 posto, što je tek za 0,1 postotni bod više nego na kraju 2021.”, ističu u HNB-u. Takvo odolijevanje kamata regulator objašnjava viškom likvidnosti dodatno povećanim postupnim prilagođavanjem instrumenata monetarne politike (ukidanje obvezne rezerve i minimalno potrebnih deviznih potraživanja, nap. a.) koji su “ublažili učinke pooštravanja globalnih uslova finansiranja na rast domaćih kamatnih stopa, a koji su i dalje na razmjerno niskim nivoima u odnosu na ostale evropske zemlje”.
Lepeza skoka kamata u eurozoni (izuzev Irske) poprilično je šarolika; od 0,1 postotni bod na Malti do čak 2,8 bodova u Finskoj. Za razliku od Hrvatske, koju je bitno zaštitilo uvođenje eura, udar su najsnažnije iskusili klijenti u zemljama centralne i istočne Evrope koje su iz političkih razloga zasad zadržale nacionalne valute. U isto vrijeme, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Mađarskoj i Poljskoj premašila je 9 posto.
Za domaće klijente koji vraćaju kredite s promjenjivom stopom vezanom uz euribor, kamate su krenule uzlazno od avgusta 2022. U HNB-u objašnjavaju da je prosječna kamatna stopa na sve postojeće stambene kredite ostala praktično nepromijenjena, 4 posto, u kombinaciji relativno male zastupljenosti euribora i zakonskih ograničenja visine kamatne stope.
