Lošiji kreditni rejting od Crne Gore, koji je u martu 2021. godine oboren na B ocjenu, trenutno imaju samo Ukrajina, koja je dvije godine u ratu i Moldavija. Bosna i Hercegovina je u avgustu kreditni rejting povećala na B+, tako da sve države Zapadnog Balkana imaju bolju kreditnu ocjenu od nas. To govori da svi lični hvalospjevi o uspješnosti vođenja javnih finansija, oboreni rekordi i optimizam, nijesu impresionirali međunarodne rejting agencije, jer nam kreditni rejting ne mrda ocijenio je za Pobjedu direktor Sektora finansijskih tržišta Hipotekarne banke Gojko Maksimović.
Pojašnjava da kreditni rejting predstavlja mišljenje o kreditnom riziku u narednom periodu, kao i procjenu sposobnosti i spremnosti izdavalaca da pravovremeno izmiruje obaveze prema kreditorima. Zato je, kako navodi, to jedna od najvažnijih kategorija koja određuje cijenu duga i visinu kamate na obveznici.
USLOVI ZADUŽIVANJA
Maksimović navodi da je od sredine prošle godine došlo do rasta referentnih kamatnih stopa (KS) koje su centralne banke podizale kako bi snizile stopu inflacije i dovele je na godišnji iznos od dva odsto.
– Evropska centralna banka (ECB) je od jula prošle godine podigla referentne KS na depozite sa -0,5 odsto na trenutnih četiri odsto. U četvrtak je ECB nakon deset uzastopnih podizanja KS, donio odluku da se zadrže na istom nivou. Ne može se predvidjeti da li trenutni nivo KS predstavlja najveću vrijednost, ali sam siguran da u narednih godinu teško može doći do njihovog pada ocjenjuje Maksimović.
Trenutni uslovi na finansijskom tržištu su, kako je kazao, značajno nepovoljniji u odnosu na posljednje zaduženje države iz decembra 2020. godine, kada su referentne KS bile negativne -0,5 odsto, i kada se država zadužila po efektivnoj stopi od 2,95 odsto.
– Ako bi prostom matematikom napravili razliku između navedenih stopa, što je oko 3,50 odsto i isto inkorporirali na trenutnu referentnu stopu na depozite četiri odsto, cijena zaduženja bi bila oko 7,50 odsto. Važno je napomenuti da se prilikom emisije obveznica kao reper određivanja cijene uzima cijena “market swapa na kamatnoj stopi, što je instrument gdje se razmjenjuju serije novčanih tokova između dvije strane u fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi. Na navedenu cijenu swapa, dodaje se spread, odnosno marža koja u suštini označava rizik zemlje. Kod prethodnog zaduženja iz decembra 2020. godine, vrijednost swapa na tržištu je bila oko -0,40 odsto, dok je iznos spreada pri emisiji iznosio 3,36 odsto. Današnja vrijednost swapa na tržištu je oko 3,50 odsto, pa ako bi navedenom dodali maržu od 3,36 odsto, to bi impliciralo da se cijena našeg duga odnosno efektivna kamata može projektovati na iznos od oko 6,8 odsto navodi Maksimović.
EUROOBVEZNICE
Kada je riječ o crnogorskim euroobveznicama, Maksimović ukazuje da se na sekundarnom međunarodnom tržištu trenutno trguje obveznicama sa dospjećem u aprilu 2025. i decembru 2029. godine čiji su iznosi emisije po 500 miliona eura te obveznicama sa dospjećem u decembru 2027. godine čiji je iznos emisije 750 miliona.
– Uzimajući u obzir njihovo dospjeće, na tržištu je formirana referentna cijena za crnogorski dug na period od godinu i po, četiri godine, odnosno šest godina. Obveznicama čije je dospjeće 2025. godine trguje se sa prinosom od 5,6 odsto, sa onima čije je dospjeće 2027. sa prinosom od 6,9 odsto, dok je prinos na obveznice koje dospijevaju 2029. godine 7,1 odsto. To bi konkretno značilo da, ako bi država izašla na tržište i odlučila se na emisiju obveznica, recimo na period od pet godina, cijena duga bi mogla da se kreće u iznosu od oko sedam odsto. Na navedenu cijenu duga potrebno bi bilo uračunati iznos premija za novo izdanje, jer da bi zainteresovala investitore za novi instrument, država ih mora privući većim prinosom od trenutno dostupnih na međunarodnom tržištu. Ovo se poklapa i sa projekcijom očekivane cijene zaduženja na tržištu, uzimajući u obzir trenutnu situaciju, kazao je Maksimović. Iz svega toga se, kako navodi, zaključuje da trenutna situacija na međunarodnom tržištu ne ide baš u korist državi ukoliko bi se odlučila za emisiju obveznica. Ipak, kako navodi Maksimović, ono što može ići u korist Ministarstvu finansija (MF) jeste to što je preko polovine ukupne emisije od 500 miliona eura, koja dospijeva u aprilu 2025. godine, u vlasništvu crnogorskih banaka, osiguravajućih kuća i institucija. To MF-u, kako ocjenjuje Maksimović, olakšava situaciju, jer je lakše pregovarati i kontrolisati unutrašnji dug, iako po pravilu ova obveznica predstavlja inostrani dug.
– Kako za MF najveći pritisak na obezbjeđivanje izvora finansiranja predstavlja refinansiranje obveznica koje dospijevaju 2025, oni bi mogli naći rješenje kroz nuđenje prijevremenog otkupa uz novu emisiju obveznica sa dužim rokom. Tako bi država riješila refinansiranje makar polovine iznosa obveznica, a vlasnici bi dobili novi instrument sa dužim rokom dospjeća, predlaže Maksimović.
Ipak, naglašava da je preduslov za to da MF sa crnogorskim finansijskim institucijama gradi odnos povjerenja i iskaže spremnost da za prijevremeni otkup kroz emisiju novih obveznica plati određenu premiju. Maksimović ukazuje da je likvidnost bankarskog sektora na jako visokom nivou, te da bi se ovo moglo postići uz obostranu saglasnost.
– Bankarski sektor predstavlja najuređeniji sektor u Crnoj Gori, koji u posljednjih deset godina kumulativno ostvaruje bolje rezultate rasta u odnosu na cjelokupnu crnogorsku ekonomiju, pa bi država trebalo da učvrsti odnos sa ovim sektorom i da u budućem periodu ostvaruje kvalitetniju saradnju i koordinaciju aktivnosti. U prilog ovome ide i činjenica, gdje, bez subjektivnosti, moram reći da građani više vjeruju crnogorskim bankama nego državi, zaključuje Maksimović.
