Zapadni Balkan može postati alternativna lokacija za direktne strane investicije, navodi Bečki institut za međunarodna istraživanja (WIIW) u nedavnom izvještaju, navodeći da su razlozi za to nedovoljno iskorištena radna snaga i poboljšana infrastruktura.
U izvještaju WIIW-a o poslovanju u regionu, navodi se da na priliv stranih direktnih investicija u 2018. godini utiču globalnu faktori poput sankcija Rusiji, carine SAD-u, Brexit, digitalizacija.
Prema podacima centralnih banaka zemalja regiona, najveći investitor u petogodišnjem periodu u regionu je Rusija, nakon čega slijede Austrija i Norveška.
Rusija je najveći investitor u Crnoj Gori sa ukupno 426 miliona eura ulaganja.
Najviše investicija privukla je Slovenija, a u toj zemlji susjedna Austrija uložila je 16,4 milijardi eura u petogodišnjem periodu. Istovremeno, Austrija je u devetogodišnjem periodu 2005-2013 najveći investitor u Srbiji sa 2,3 milijarde eura. Ta zemlja je najveći investitor u Bosni i Hercegovini, gdje je od 1994. do kraja 2016. godine uložila 1,2 milijarde eura.
U periodu od 2014. do aprila 2018. godine, Holandija je najveći investitor u Hrvatskoj sa 3,35 milijardi eura.
Švajcarska je vodeći investitor u Albaniji (1,08 milijardi eira), i u Makedoniji (277 miliona eura) za petogodišnji period.
Na Kosovu, od proglašenja nezavisnosti, Njemačka je najveći investitor sa 436 miliona eura.
Indikator.ba
