Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice su pale, nastavljajući silazni trend započet u julu, zbog povećane proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača i mogućeg slabljenja potražnje zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 1,5 odsto, na 73,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 odsto, na 68,50 dolara.
U sedmici avgusta cijene su nafte dodatno pale, nakon što je u julu barel na londonskom tržištu pojeftinio za 6, a na američkom za 7 odsto, što predstavlja najveći mjesečni pad cijena od jula 2016. godine.
Pritiske na pad cijena izazivaju najnoviji izvještaj o povećanoj naftnoj proizvodnji. Rusija ju je u julu povećala za 150 hiljada barela dnevno u odnosu na mjesec ranije, na 11,21 milion barela, pokazali su podaci ruskog ministarstva energetike.
Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik, nedavno je takođe podigla proizvodnju, na oko 11 miliona barela dnevno, a na sličnim je nivoima i američka proizvodnja.
Kina odbila SAD
Saudijska Arabija, Rusija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati povećali su proizvodnju kako bi nadoknadili očekivane manjkove iranske sirove nafte nakon što planirane američke sankcije kasnije ove godine stupe na snagu.
Ali, kompletan prekid iranskih isporuka ne čini se vjerovatnim, s obzirom na vijesti da je Kina, najveći klijent Irana, odbila zahtjev SAD-a da sreže uvoz iz te članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).
Unipec, trgovački odjel kineske naftne kompanije Sinopec, ujedno je privremeno obustavio kupovinu američke nafte zbog eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.
Uz to, Peking je u petak objavio listu više od 5.200 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara, među kojima je i ukapljeni prirodni plin (LNG), na koje kani uvesti carine od 5 do 25 odsto.
To je bio odgovor Kine na poruke Washingtona polovinom sedmice da planira uvođenje 25-postotnih, a ne 10-postotnih carina, kako je prijetio prije, na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 200 milijardi dolara.
