Prije tačno godinu i pol počeli su pregovori Londona i Brisela o Brexitu, a čini se da dvije strane nisu odmakle ni korak. Prekuče je britanska premijerka Theresa May posjetila francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, novog neformalnog vođu EU, kako bi ga pridobila za svoj plan izlaska, no glavni pregovarač EU za pitanja Brexita Michel Barnier kaže kako je i dalje otvoreno najvažnije pitanje – ono o irskoj granici.
Farmeri u strahu
Rezultati referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu o Brexitu, koji je održan prije više od dvije godine, prikazali su podijeljenu zemlju u kojoj je samo tri i po postotna poena razlike odlučilo tako ogromno pitanje. Zbog tog nedostatka uvjerljivosti i konsenzusa, mnogi Britanci svoj žal zbog smjera u kojem će se kretati Britanija ne skrivaju. A datum Brexita, 29. mat 2019., kuca na vrata.
Centristički Britanci, koji su na referendumu glasali za ostanak u Uniji, kao da nisu prijetnju izlaska shvatali zaista ozbiljno. Zbog toga su tek nakon što je većina odlučila da zemlja “mora vratiti suverenost”, krenuli u ozbiljnu analizu šta će to značiti za Ujedinjeno Kraljevstvo. I nisu srećni.
Britanski su se farmeri nedavno pobunili jer će, kažu, zbog Brexita ostati bez radne snage. Kako je posao berača voća fizički iscrpljujući, Britanci ga žele da ga rade te je rezervisan za istočne Evropljane. Od 60 hiljada sezonskih radnika u poljoprivredi, jedva jedan posto su Britanci, piše Washington Post, a većina su Bugari i Rumunji. Zato, uprkos tome što Britanci izlaze iz Unije prije svega da bi se obračunali sa štetnim posljedicama slobode kretanja u EU, već postoje predlozi da se i za te poslove, koje tamošnji građani ne žele da rade jer ih smatraju “prljavima”, uvedu neke vrste kvota.
Helen Wahtely iz Konzervativne stranke rekla je da se farmeri ionako suočavaju s nestašicom radne snage, a da će Brexit to dodatno otežati. Zato se zalaže za plan koji bi mogao uključiti sezonske radnike iz zemalja izvan Unije i koji bi dopustio beračima da dođu raditi određeno vrijeme u godini.
Brekstremisti
Uz taj problem, britanski su ekonomisti u Nacionalnom institutu za ekonomska i socijalna istraživanja izračunali da će izlazni plan premijerke Therese May po stanovniku zemlju koštati 500 funti, dok bi izlazak bez ikakvog dogovora s Unijom koštao 800 funti godišnje po stanovniku.
– Zbog ovih brojki svima je jasno da će ljudima biti teško ako UK napusti EU. Niko nije glasao za manje novca u svom džepu – rekao je Vince Cable, šef Liberalnih demokrata.
Sve su glasniji pozivi na novi referendum o izlasku zemlje iz Unije, ovoga puta o dogovoru koji će biti sklopljen s tom organizacijom zemalja iz koje Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi. Tako su uticajne novine Independent pokrenule peticiju upravo za ovaj scenario. Potpisalo ju je već više od 400 hiljada ljudi.
Nedavno su dvojica ministara, šef diplomatije Boris Johnson i za Brexit zaduženi David Davis dali ostavke jer plan Therese May ne smatraju dovoljno radikalnim. Za zagovornike tvrdog Brexita koji bi s Unijom raskinuo gotovo sve veze, u Britaniji je smišljen novi nadimak: brekstremisti.
Poslovni dnevnik
