Kako je pojam freelancera postao sve učestaliji poziv u većini zemalja, shodno potrebama tržišta, razvoja tehnologija i same globalizacije polako počinje da se postavlja pitanje plaćanja poreza na dohodak. Države regije do unazad nekoliko godina nisu ni razmatrale ovo pitanje.
Poreska uprava BiH je tako pozvala sve one koji su kao rezidenti BiH ostvarili zaradu u inostranstvu da je prijave što je izazlavlo burne reakcije građana koji se u BiH vode kao nezaposleni, a za život zarađuju radom za kompanije u inostranstvu.
Freelancere je naročito pogodilo to što će njihova zarada biti retroaktivno oporezovana od 2015. godine. Ipak, iz Poreske uprave poručuju da im zakon omogućava da se porez može obračunati retroaktivno u periodu od pet godina.
Kako su to riješile države regiona?
Hrvatska
Hrvatska je još 2016. godine počela s regulisanjem ovog pitanja. Poreskoj upravi Hrvatske bio je olakšan posao jer je kao članica Evropske unije imala brži i jednostavniji uvid zaradu njenih državljana u drugim zemljama Evrope.
“Svaka fizička osoba koja živi u Hrvatskoj, a ostvari dohodak od rada iz inostranstva, dužna je o tome da obavijesti Poresku upravu i upisati se u Registar poreskihobveznika. Na temelju isplaćenih honorara potrebno je obračunati i platiti poreze i doprinose. Visina, način i obuhvat oporezivanja zavise od vrste ugovora i zemlji u kojoj je ostvaren prihod”, navedeno je u pozivu svim poreskim obveznicima Hrvatske, koji zarađuju u inostranstvu.
Honorarni prihodi u Hrvatskoj (drugi dohodak) tretiraju se na dva načina u zavisnosti od toga o kakvoj vrsti djela se radi. Ako se radi o autorskim naknadama (ugovor o autorskom djelu), porez treba obračunati po stopi od 25 posto uz umanjenje poreske osnovice za 30 posto na ime paušalno priznatih izdataka (u slučaju naknada za umjetnička djela 55 posto). Autori nisu dužni da plaćaju doprinose, a na porez od 25 posto dodaje se još prirez.
Ako se radi o prihodima koji ne ulaze u kategoriju autorskih djela (ugovori o djelu), uz porez i prirez plaća se doprinos za penziono osiguranje po stopi od 20 posto.
Ukoliko freelancerima prilikom isplate njihove zarade u inostranstvu bude obračunat porez u zemlji u kojoj su naplatili novac, postoji obaveza izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.
Kada su u pitanju žalbe freelancera one s enajčešće odnose na komplikovan proces prijave i plaćanja porezam iako protiv samog poreza nemaju ništa protiv.
Srbija
Slična situacija je i u Srbiji, gdje je sve veći broj freelancera. Ipak, poreski sistem u Srbiji još uvijek je, kao i u slučaju BiH zastario, te je nužno nadograđivati poreske zakone.
Ipak, i Srbija traži od svojih freelancera plaćanje poreza i podnošenje poreskih prijava. Rok za prijavu poreza je 30 dana od naplate novca iz inostranstva.
Freelancerima u Srbiji ostavljeno je nekoliko mogućnosti kada je u pitanju oporezivanje:
– Oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti: fizičko lice se ne registruje za obavljanje delatnosti, već po svakom prilivu sredstava podnosi poresku prijavu, obračunava i plaća porez i pripadajuće doprinose.
– Osnivanje preduzetničke radnje: fizičko lice se registruje kao preduzetnik za obavljanje djelatnosti i fakturiše usluge klijentima. Preduzetnik za sve obaveze, koje nastanu tokom poslovanja, odgovara cjelokupnom svojom ličnom imovinom. Postoji mogućnost oslobođenja od vođenja knjiga i plaćanja fiksnog godišnjeg iznosa poreza na dobit (paušalno oporezivanje), ali to je omogućeno samo za preduzetnike iz određenih djelatnosti koji ostvaruju godišnje prihode manje od 6.000.000 dinara.
– Osnivanje privrednog društva: fizičko lice osniva privredno društvo (d.o.o. ili a.d.), koje fakturiše usluge klijentima. Osnivač društva za sve obaveze koje nastanu tokom poslovanja odgovara samo do iznosa ulaganja u društvo, što prilikom osnivanja d.o.o. može biti i 100 dinara. Međutim, treba imati u vidu da ova opcija iziskuje najviše napora u cilju zadovoljenja administrativnih zahtjeva države, a i predviđene su najstrožije kazne.
Ono što je uočljivo jeste nedovoljno prilagodljivoi zakoni, koji bi trebali biti usklađeni sa trenutnim tržišnim kretanjima kada je riječ o oporezivanju. Ipak, evidentno je da je oporezivanje freelancera prisutno i u zemljama regije.
