Da je Crna Gora spremna da intenzivira ekonomsku saradnju sa NR Kinom i da postoje mnogobrojne domaće privredne oblasti koje budućim kineskim partnerima nude široki spektar razvoja, poručeno je sa današnjeg okruglog stola održanog na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, a koji je bio posvećen istraživanju i definisanju ekonomskih odnosa između NR Kine i Crne Gore. Događaju je prisustovao i ambasador NR Kine u Crnoj Gori Fan Kun, koji je inicirao organizaciju okruglog stola.
Uvodna riječ pripala je rektoru Univerziteta Crne Gore (UCG) prof. dr Vladimiru Božoviću koji je kazao da se diplomatski i biletaralni odnosi uspostavljeni još prije 17 godina razvijaju na principima uzajamnog prijateljstva i podrške.
,,Otvorenost UCG-a za saradnju sa NR Kinom pokrenuto je osnivanjem Instituta Konfucije u 2015. godini, sa ciljem promocije kineske kukture i razvoja prijateljskih odnosa. Od tada smo svjedočili realizaciji brojnih aktivnosti i projekata, u cilju unapređenja razumijevanja dva naroda. Internacionalizacija je bila jedno od strateških opredjeljenja UCG. Aktuelna strategija za period od 2021. do 2026. predstavlja akademsku agendu i strateški okvir za povećanje međunarodne vidljivosti i prepoznatljivosti UCG u globalnom prostoru visokog obrazovanja. Ti rezultati su jasno vidljivi na svim jedinicama, a jednu od njih vidimo na Ekonomskom fakultetu. Siguran sam da će i rezultati ovog okruglog stola poslužiti za unapređenje ukupnih ekonomskih odnosa NR Kine i Crne Gore“, poručio je Božović.
Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Mijat Jocović izjavio je da današnji događaj predstavlja nastavak saradnje izmedju Ambasade NR Kine i Ekonomskog fakulteta, te podsjetio da su na fakultetu, u martu tekuće godine, uspješno održali konferenciju posvećenu inicijativi ,,Pojas i put“.
,,Cilj nam je da kroz ove događaje omogućimo otvaranje novih sfera i puteva. Današnji okrugli sto je jos jedan korak naprijed u tom pravcu. Uvjeren sam da postoji prostor za bližu saradnju naše ekonomije i obrazovnih institucija“, naveo je dekan.
Predsjednik Kineskog narodnog udruženja za mir i razoružanje Ju Hongjun zahvalio se na organizaciji okruglog stola i istakao da je većina delegacije prvi put u Crnoj Gori, kao i da današnji sastanak ne predstavlja početak nove saradnje, već da su i ranije bili u komunikaciji i pomagali crnogorskom univerzitetu i Ekonomskom fakultetu.
,,Poznato je da od svjetske, ekonomske krize iz 2008, pa sve do danas, ekonomija nije stabilna, ni idealna. Svjetska ekonomija ima nekoliko karaktera. Nedostaje joj dinamika u razvoju, a volja za trošenjem i ulaganjem pada. Sukob Ukrajine i Rusije negativno je uticao i doveo do ,,rekonstrukcije“ industrije u svijetu. Monetarne organizacije u svijetu dale su pesmističke ocjene. Evropska unija i zona euro takođe nije u pozitivnoj situaciji. Kina je u prvoj polovini godine ostvarila 5,3 odsto rasta BDP-a. Kina ima potencijal, otpornost, aktivnost, otvorenost i toleranciju. Istočnoazijske zemlje su naši prvi partneri za vanjsku trgovinu, na drugom mjestu je Evropa, a treće su SAD. Kini treba svijet, a svijetu Kina. Bez obzira na situaciju, dugotrajno gledano, Kini je potrebno svjetsko tržište. Predsjednik Śi Đinping je 2013. god dao incijativu o izgradnji ,,Pojasa i puta“. Saradnja iz ove inicijative širi se u raznim zemljama. Prema statistici, u okviru ovog projekta, Kina je ukupno uložila u inostranstvo preko hiljadu milijardi američkih dolara, a završila više od 3.000 projekata, uključujući i infrastrukturu u Crnoj Goru. Ostvarili smo zeleni razvoj i preko ,,Pojasa i puta“ dostigli preko 40.000 zapošljavanja. Trgovinska razmjena između Kine i istočnih evropskih zemalja dostigla je 130 milijardi dolara. U oktobru će se održati Treći samit inicijative ,,Pojas i put“, gdje će učestvovati predstavnici preko 100 zemalja, a među njima i oni iz Crne Gore“, objasnio je Hongjun.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu trgovinsku i ekonomsku saradnju u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma (MERT) Jovana Krunić, dala je detaljan pregled ukupne ekonomske saradnje između dvije zemlje.
,,Koristim priliku da naglasim da je NR Kina značajan spoljnotrgovinski partner Crne Gore iz grupe zemalja sa područja Azije, a u 2022. Kina je, nakon Srbije koja je na prvom mjestu, bila najveći spoljnotrgovinski partner u uvozu. Želim da istaknem da je robna razmjena između naše države u konstantnom rastu, te je u periodu od 2019. do 2022. zabilježila rast od oko 43 odsto, tj. sa 239 miliona, na 343 miliona eura, sa još optimističnijom tendencijom rasta u 2023. godini. U prethodnoj godini zabilježeno je 882.000 eura stranih direktnih investicija iz NR Kine. U 2021. SDI iznosile su 6.4 miliona eura, dok su u 2020. SDI iz Kine iznosile 72,1 milion kada je bila drugi najveći investitor Crnoj Gori. U prvoj polovini ove godine, iznos robne razmjene iznosi 207 miliona eura, od čega je uvoz 205, a izvoz 1,8 miliona eura“, podvukla je Krunić.
Direktor Sektora za istraživanje i analize u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) Miljan Šestović, prokomentarisao je trenutnu poslovnu klimu u našoj zemlji.
,,Od 2006. do danas, Kina je u Crnoj Gori investirala 89 miliona eura. Najviše je investirano 2020. godine. Jako nas raduju rezultati iz oblasti turizma. Prošle godine smo imali 3.100 turista iz Kine, dok ih je ove godine 15.000, iako je učešće kineskih gostiju u strukturi ukupnih inostranih gostiju svega 2,2 odsto. Crna Gora je članica Svjetske trgovinske organizacije, članica NATO organizacije i može biti baza za izvoz u EU, Ukrajinu, CEFTE zemlja i EFTA zemlje. Izvoz CG u te zemlje je potpuno liberizovan, dok je izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU takođe liberizovan, uz mala ograničenja. Drugi aspekt atraktivan za ulaganja bi bio naš poreski sistem. Kao i sve zemlje regiona, CG ima problem nedostatka stručne radne snage. Crnogorski potencijali ogledaju se u prirodnim i privrednim bogatstvima. Imamo podvodni energetski kabl sa Italijom i potencijal za proizvodnju obnovljivih izvora energije. Crna Gora je bogata drvnom masom. Nakon korone, očekujemo da ćemo ući u novi proizvodni ciklus“, saopštio je Šestović.
Rukovodilac katedre za Ekonomsku analizu i politiku Ekonomskog fakulteta, prof. dr Nikola Milović objasnio je da je nakon obnove nezavisnosti, prosječna stopa rasta u Crnoj Gori iznosila pet odsto i da smo sa 40 odsto prosječnog životnog standarda u Evropi, došli na 50 odsto.
,,U doba korone imali smo istorijski pad BDP koji je iznosio preko 15 odsto. Sada smo u stabilnoj zoni umjerenog ekonomskog rasta. Kovid kriza i pokidani lanci snabdijevanja uticali su na stopu inflacije koja je iznosila preko 17 odsto. U prethodnom mjesecu, ona je iznosila otprilike oko deset odsto. Povećanje minimalne cijene rada dovela je do povećanja zaposlenosti. U našoj zemlji, u prošloj godini, bilo je zapošljeno 230.000 stanovnika, dok sredinom ove godine taj broj iznosi 250.000. Ukupna trgovinska razmjena prošle godine iznosila je četiri milijarde i 300 miliona eura, 700 miliona smo izvezli, a 3.5 milijardi uvezli, a to predstavlja problem. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu su Srbija, Švajcarska i Bosna i Hercegovina. Državni dug je prošle godine, bez depozita, iznosio preko četiri milijarde eura, a na osnovu toga možemo da zaključimo da se ekonomija Crne Gore suočava sa mnogim izazovima“, izjavio je Milović.
Direktorica Instituta Konfucije doc. dr Milena Lipovina-Božović predstavila je okupljenima rezultate dosadašnjeg rada Instituta. Naglasila je da su kultura i ekonomija duboko povezane, te da kulturna bogatstva, kreativnost i umjetnost i te kako mogu da utiču na ekonomski rast zemalja.
,,Institut Konfucije osnovan je 2015. u saradnji UCG i partnerskog Univerzita za nauku i tehnologiju iz Kine. Za osam godina postojanja, Institut je napravio velike korake u promociji kineske kulture. Zahvaljujući našim aktivnostima, Kina se građanima Crne Gore čini mnogo bliža. Prepoznati smo po obrazovnom segmentu, kursevima kineskog keuika i mnogobrojnim sadržajima. Ovaj proces doprinosi boljem razumijevanju Kine i njenih vrijednosti. Mnogi od naših učenika imali su priliku da kroz ljetnje i zimske kampove posjete Kinu. Takođe, nedavno u junu mjesecu, imali smo posjetu crnogorske delegacije. Kultura je moćno sredstvo koje prevazilazi političke granice. Nadam se da ce saradnja biti jos intenzivnija“, zaključila je Lipovina-Božović.
Media Biro
