Na autoputu se u posljednjih godinu dana, na pojedinim dionicama, radilo udarnički, ali se nije mogla nadoknaditi graditeljski loša 2016. godina i nedostatak dokumentacije za famoznu petlju Smokovac.
Poslovično konzervativni ministar saobraćaja Osman Nurković, trgao je iz višemjesečnog sna prisutne poslanike Skupštine, kada je u najvećem zakonodavnom domu kazao da je moguće probijanje roka za otvaranje prve dionice autoputa.
Ugovorom definisani rok sa kineskom CRBC je 19. maj naredne godine, a ministar, veoma iznenađenoj javnosti, nije saopštio koliko bi mjeseci moglo trajati prolongiranje roka. Samo je dodao da je “kašnjenje uobičajena stvar za ovako velike projekte”. Ministar, međutim, nije kazao da je plaćanje penala od strane kineskog graditelja, koje niko ne pominje, takođe uobičajena stvar i za daleko manje projekte.
No, probijanje roka za otvaranje autoputa je iznenađenje samo za neobaviještene i mogao se naslutiti iz saopštenja Ministarstva pomorstva saobraćaja i to – mjesecima ranije.
Nurković u Kini tražio ubrzanje radova
Tako je u javnosti je ostala nezapažena junska posjeta ministra Nurkovića Pekingu gdje je on, “insistirao da centrala CRBC-a pruži veću podršku preduzeću koje izvodi radove na autoputu, kako sa povećanjem broja radnika i opreme, tako i logistikom u drugim segmentima, kako ne bi došlo do pomijeranja ugovorenih rokova”.
Resorni ministar je od prvog čovjeka CRBC-a Lu Šana kategorički zahtijevao i da CRBC u “najkraćem roku” završi preostale obaveze oko izrade projektne dokumentacije za “priključni put i naplatnu rampu Smokovac, trajno napajanje strujom i vodosnadbijevanje, kako bi započeli razgovore oko rješavanja ovih pitanja”.
Prvi čovjek CRBC-a Lu Šan je umirio ministra Nurkovića ističući da im je crnogorski autoput, vrijedan 944 miliona dolara, na vrhu prioriteta, “jer predstavlja referencu za evropsko tržište”.
Svega mjesec dana ranije, sredinom maja, premijer Duško Marković sa ministrom Nurkovićem obišao gradilište i direktno tražio od Kineza ubrzanje radova ali ne na uštrb kvaliteta.
Razlog kašnjenja je graditeljski loša 2016. godina
Junska posjeta ministra Nurkovića Pekingu je bila korisna, ali ipak zakašnjela.
Stvarne razloge kašnjenja treba tražiti u graditeljski veoma lošoj 2016. godini, odnosno u početnom nesnalaženju kineskih graditelja. Koje, doduše, na vrijeme nijesu “pritisnuli” nadležni državni organi.
Kako je tada uredno izvijestila Analitika, krajem kritične 2016. godine, obim stvarno izvedenih radova na građevinskih 19 podsekcija prioritetne dionice autoputa Smokovac – Mateševo je iznosio svega 9,29 miliona eura (!)
Pri tom, ako se zna da je kineskoj kompaniji CRBC i njenim podizvođačima, ukupno tada bilo isplaćeno 171,2 miliona eura, onda je jasno da je, uz projektovanje petlje “Smokovac”, bilo prijeko potrebno drastično ubrzanje radova na gradilištima.
Ubrzanje radova i vrijedni domaći i kineski neimari
Tako se i desilo. Zahvaljujući vrijednim domaćim i kineskim neimarima radovi su drastično ubrzani u posljednjih godinu i po.
Tako se već vide stubovi grandioznog 200 metara visokog i kilometar dugačkog mosta “Moračica”, a probijeni su mnogi tuneli među kojima svakako treba izdvojiti probijanje najvećeg – tunela “Vjeternik” dugačkog više od tri kilometra. Tunel su zajedničkim snagama probili radnici BEMAX-a i CRBC-a. To nije promaklo i regionalnim medijima koji su oduševljeno konstatovali grandioznost i fascinantnost objekata na trasi autoputa.
Prema zvaničnim podacima, kineskoj CRBC-a je do kraja juna ukupno isplaćeno 406,7 miliona eura od čega 345,7 miliona eura iz kredita EXIM banke a preostalih 61 milion eura iz državnog budžeta.
Podsjetimo, ugovorena cijena za projektovanje i izgradnju autoputa je 809,6 miliona eura (944 miliona dolara) za period izgradnje 2015 – 2019, od čega je 85% obezbijeđeno iz preferencijalnih kreditnih sredstava kineske EXIM banke, dok se preostalih 15%, kao i prateći troškovi realizacije projekta obezbjeđuju iz budžeta Crne Gore. Kredit zaključen je na period od 20 godina, uz kamatnu stopu od 2,0% i grejs periodom od šest godina.
Dakle, Kinezima je isplaćeno svega polovina novca od ukupnih opredijeljenih sredstava, pa bi teoretski otvaranje autoputa moglo kasniti od nekoliko mjeseci pa do godinu dana.
Ko plaća ceh prolongiranju roka
Prolongiranje roka ali i “zaboravljena” petlja Smokovac će se svakako odraziti i na cijenu koštanja autoputa. Nezvanične procjene govore da petlja Smokovac neće koštati ispod 30 miliona eura, dok je Vlada na samom početku definisala da zbog valutnih i ostalih rizika prva donica autoputa bi mogla biti skuplja do 10 odsto, odnosno do 81 milion eura.
Ne treba zaboraviti da je prva dionica autoputa, dugačka 41 kilometar, tehnički najzahtjevnija u Evropi budući da polovinu dužine dionice sačinjavaju tuneli, vijadukti i mostovi.
Ono što bi Vlada u narednom periodu morala da uradi je da dodatno ubrza Kineze kako bi eventualno prolongiranje roka za otvaranje autoputa bilo što kraće.
CRBC se već prijavio da na bazi privatno javnog partnerstva (čitaj bez opterećenja državnog budžeta) gradi ostale dionice autoputa. Uspješan završetak prioritetne dionice bi bila veoma jaka preporuka da Kinezi grade i ostatak autoputa na bazi koncesija.
Uprkos odličnoj naplati prihoda, Crna Gora više nema fikalni kapacitet da se dodatno zadužuje za ostale dionice autoputa, niti može dodatno povećavati ionako velike poreze i akcize koji su polako počeli da ugrožavaju životni standard stanovništva.
Izvor: Portal Analitika
