Na predstavljanju prošlog ljeta u Barseloni, Španija, “audi A8 kvatro” koji će se pojaviti 2019. je haj-tek automobil: led svijetla koja se uključuju na pokret rukom, napredni senzori za pomoć u vožnji, aktivna elektromehanička suspenzija. A na podu ispod jednog od modela, siva metalna podloga.
Prolaznici su gledali kako se podloga polako podiže, umalo dodirnuvši kalem ispod prednje osovine. Zaboravite na kablove i gajtane. Na ovaj način će prototip “A8 L e-tron” hibrida slati energiju u blok od 104 baterije.
Na tome treba zahvaliti Tesli – Nikoli, pronalazaču, a ne auto-kompaniji – koji je prije više od jednog vijeka koristio elektromagnetnu energiju kako bi prenio struju “vazduhom” između dva kalema.
Bežično ili induktivno, punjenje je nova granica za hibridna i električna vozila koja će se jednog dana puniti na sličan način kao mobilni telefoni. A tu je i mogućnost da će se vozila u pokretu puniti “dinamično” na ulici, i da će ih ulica dopunjavati.
Punjenje indukcijom je bar tri godine udaljeno od masovne primjene, kaže Džesi Šnajder koji vodi tim u Udruženju automobilskih inženjera.
Za takav način punjenja biće potreban i konsenzus svjetskih proizvođača automobila. U industriji gdje su konkurencija i privatne tehnologije norma, uspostavljanje sistema koji svima odgovara je problematičan predlog. Ali Brajan Mekej, izvršni direktor snabdjevača automobilskim djelovima Continental, kaže da bi bežično punjenje pomoglo da se uklone barijere elektronskim vozilima tako što bi njihovo dopunjavanje bilo jednostavno poput parkiranja na uobičajeno mjesto. “U toku su veliki napori da se uspostavi standardna metodologija“, kaže.
Ograničeni sistemi koji koriste bežično punjenje zahtevaju precizno parkiranje vozila iznad platforme za punjenje. Audi tvrdi da je njihova efikasnost veća od 90 procenata, što znači da je manje od 10% struje poslate u vozilo izgubljeno. Naredne godine, automobil koji je potpuno napunjen mogao bi da pređe 40 kilometara na struju, kažu iz Audija.
Porše takođe planira da ponudi bežično punjenje za svoj električni “mission E” sedan i krosover. BMW je saopštio da će njihov hibrid “530e” imati istu opciju, a slična rješenja se očekuju za “nisan leaf” i “tojota pirus” hibrid.
Šnajder i drugi stručnjaci su uvjereni da će potrošači s vremenom prihvatiti bežično napajanje. Oni očekuju da će troškovi pasti i kao primjer toga pokazuju vladine standarde poput kalifornijskog programa nulte emisije vozila.
“Nije ceijna benzina to što pokreće tržište električnih vozila”, kaže Šnajder. “U pitanju su regulative i briga o prirodnoj sredini.”
Mekej iz Continentala kaže da je siguran da će motori na benzin koegzistirati sa električnim bar još deset godina. Ali istovremeno on vjeruje da će tehnologija bežičnog napajanja biti jeftinija i neophodna kako bi se smanjila emisija štetnih gasova.
“Čak iako svako vozilo postaje čistije, ova su jednostavno zabavnija”, rekao je. “Potreban nam je održiviji pristup, a to je više električnih vozila u budućnosti”, dodao je on.
Test u Tošibi pokazao je da zamjenjivanje autobusa na dizel-gorivo električnim na bežično punjenje može da smanji emisiju ugljen-dioksida za 60 procenata.
Studenti električnog inženjeringa na Stanfordu su se odlučili za pristup koji je više futuristički.
Pod vođstvom profesora Šaunhuija Fana, oni su zamislili dinamično punjenje vozila – slanje struje u vozilo u pokretu uz pomoć transmitera duž puta ili u putu. Zasada su uspjeli da konstantno napajaju strujom sijalicu u pokretu.
Kada je riječ o datumu kada će dinamično snabdijevanje strujom postati realnost, Fan kaže da će prototip “možda biti moguć za nekoliko godina”.
Njegov tim nije jedini koji se bavi pitanjem napajanja u pokretu. Proizvođač čipova Qualcomm radi na projektu “Halo DEVC” (dinamično napajanje električnog vozila) koji uključuje 100 metara test staze u Versaju u blizini Pariza. Punjači na indukciju umetnuti su u put i omogućavaju vozilu da se snabdijeva strujom dok prelazi preko njih. Stazu je finansirala Evropska komisija.
Šnajder kaže da je bio skeptičan kada je riječ o napajanju u hodu. Dokaz koncepta je jedna stvar, ali je standardizacija neophodna.
“A zašto vam je potrebna? Zašto morate da uništite auto-puteve? Samo zato što zvuči kul?”, pita. “Prije nego što uskočite u naučnu fantastiku, imajte na umu da su mnoge stvari moguće.”
Za njega, važnije pitanje nije vezano za vožnju.
“Automobil stoji parkiran 90 do 95 posto svog vijeka trajanja. Ako možete da iskoristite vrijeme dok se ne pomjera sa parking mjestom snabdjevenim bežičnim napajanjem, gdje nije potrebno da se uključite već samo da se parkirate, onda to mijenja cijelu dinamiku električnih vozila”, rekao je on.
Nedeljnik.rs
