Radnici u Crnoj Gori i dalje čekaju povećanje minimalca od 193 eura. Sagovornici CdM-a smatraju da najniža zarada mora biti 250, 300 eura, dok neki smatraju da taj iznos mora biti 350 eura.
Portparol i član Predsjedništva SDP-a, Mirko Stanić, za CdM kaže da se ta partija zalaže za povećanje minimalne zarade sa sadašnjih 193 na 250 eura, kao mjeru koja ima za cilj poboljšanje standarda radnika sa najmanjim primanjima u Crnoj Gori.
“Ovom odlukom bi povećali prihode za preko 77.000 naših sugrađana koji danas primaju ispod 250 eura, a kroz povećanje doprinosa bi država na prihodovnoj strani dobila nekoliko miliona eura, čime bi se značajno uvećali budžetski i prihodi fondova. Kroz izmjenu zakonske regulative bi se takođe mogao uvesti neoporezivi dio zarade kojim bi se anulirali troškovi poslodavca zbog povećanih izdataka po osnovu povećanja zarada na iznos od 250 eura”, rekao je Stanić za CdM.
Inicijativu je Socijalnom savjetu podnio član tog tijela Bojan Zeković, koji je i član Predsjedništva SDP-a.
“Inicijativu su takođe pokrenuli i sindikati, a SDP je početkom godine organizovala i potpisivanje peticije građana u skoro svim crnogorskim gradovima i on-line i u samo desetak dana je inocijativu potpisalo preko 10.000 naših sugrađana. Smatramo da je nedopustivo da Crna Gora ima jednu od najnižih minimalnih zarada u Evropi i skoro najnižu u regiji, ukoliko imamo situaciju da je naša prosječna plata veća nego u većini zemalja regije”, jasan je on.
Ovom odlukom, ukoliko se bude uradila sistemski, će, kaže on, biti zadovoljni i sindikati i poslodavci, a najzadovoljniji crnogorski radnici, pogotovo u privatnom sektoru, jer je skoro 72.000 od ovih 77.000 koji primaju zarade ispod 250 u tom sektoru.
“Opravdana je i sumnja da se dio njih zarada isplaćuje na ruke, čime su oštećeni radnici koji će imati manju penziju, ali i država za prihode po osnovu poreza i doprinosa. Nadamo se da će Socijalni sajvet preko radne grupe koja je po ovom pitanju formirana prošle godine ubrzo izaći sa konkretnim predlogom koji će ići u pravcu povećanja mininalne zarade na onaj iznos koji je predložen od SDP-a”, jasan je Stanić.
Ekonomista Vesko Pejak za CdM ističe da ima ekonomskih mogućnosti da se minimalna zarada poveća sa 193 na 250 eura.
“Ali to povećanje neće radnicima značiti ništa! U ovom momentu većina megamarketa, sekjuriti agencija, taxi službi, butika… isplaćuje svojim radnicima preko banke 193 eura, dok im “na ruke” daje još 50-tak. Samim tim, radnici neće osjetiti nikakav boljitak od tog povećanja. Radnicima je svejedno da li im svu zaradu isplaćuju preko banke ili dio “na ruke”. Minimalnu zaradu je neophodno povećati na 300 eura. Samo tako će radnici osjetiti neki boljitak od te mjere. Ovo povećanje bi bilo dobro i za privatnike jer bi se povećala potrošnja prosječnog radnika. Radnik koji ima veću platu-TROŠI VIŠE! Čim se troši više, onda je i zarada privatnika veća. Potrošnja je jedan od najbitnijih parametara svake ekonomije”, smatra Pejak.
Prema njegovim riječima, čak bi i država imala koristi jer u ovom momentu većina privatnika potrkada državu.
“Privatnici uplaćuju radnicima minimalne plate preko banke i osiguravaju ih na minimalnu sumu. Svake godine na taj način ukrad od Države milijardu Eura (po procjeni Alternative). Kad bi se podigla minimalna zarada, povećali bi se i prihodi u državni budžet”, ističe on.
Na pitanje ko koči povećanje ninimalca, Pejak je jasan-to čini Unija poslodavaca.
“Oni se plaše da će podizanje minimalne zarade opteretiti njihove troškove proizvodnje toliko da će izazvati gašenje malih privatnika. To je zato jer oni ne mogu da razgraniče zdrava i bolesna preduzeća. Zdravim preduzećima ovo će biti samo impuls da rade bolje. Bolesna i tako nijesu plaćala svoje obaveze na vrijeme i u iznosu koji su morali””, zaključio je Pejak.
CdM
