Novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, koji će početi da se primjenjuje od 1. jula, predviđene su veće mogućnosti za mobilnost kadrova, skraćivanje internih procedura, a biće uveden i poseban sistem nagrađivanja službenika, saopštila je ministarka javne uprave, Suzana Pribilović.
Ona je, na skupu povodom Međunarodnog dana javne uprave, koji je Ministarstvo javne uprave organizovalo u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP u Crnoj Gori, kazala je da je zadovoljan i motivisan državni službenik nosilac svih procesa i promjena u javnoj upravi.
“Unaprijedili smo status državnog službenika u novom Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, koji sa primjenom počinje od 1. jula. Uveli smo niz novina u pogledu većih mogućnosti za mobilnost kadrova, skraćivanje internih procedura, a poseban naglasak stavili na sistem nagrađivanja službenika”, navela je Pribilović.
Strategija proširenja na Zapadni Balkan, koju je, kako je podsjetila, Evropska komisija usvojila u febuaru, predstavlja dodatni podstrek za nastavak reforme javne uprave.
“Svjesni smo da javna uprava budućnosti predstavlja sistem osposobljen da u potpunosti pripremi i uskladi zakonodavni okvir sa standardima Evropske unije (EU). Sve ovo nas vraća da se podsjetimo misije i zadatka javne uprave, a to je da bude moderna, funkcionalna i servisno orjentisana”, ocijenila je Pribilović.
Prema njenim riječima, prioriteti Ministarstva javne uprave su primjena ZUP-a, mjerenja zadovoljstva građana pruženim uslugama, povećanje broja elektronskih usluga, kao i, kako je navela, uključivanje jedinica lokalnih samouprava na portal e-uprave.
“Poseban akcenat stavljen je na realizaciju aktivnosti koje se odnose na Plan optimizacije zaposlenih u javnom sektoru i stvaranje uslova za izgradnju One Stop Government-a, čime će se poboljšati operativnost cjelokupne javne uprave i povećati povjerenje građana”, pojasnila je Pribilović.
Te aktivnosti će, kako je pojasnila, pratiti reorganizacija sistema državne uprave i organizacija sa javnim ovlašćenjima kroz, kako je kazala, donošenje novog Zakona o državnoj upravi, koji je u fazi izrade.
Stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Fiona Mekluni, kazala je da svi državni službenici, građani i mediji moraju da djeluju zajednički u procesu reforme javne uprave, kako bi, kako je pojasnila, izgradili kulturu promjene i rodne ravnopravnosti.
“Iako ukupan procenat žena u javnoj upravi iznosi 54 odsto, nasuprot 46 odsto muškaraca, podaci pokazuju segregaciju u vertikalnom i horizontalnom smislu, što znači da postoje rodne razlike u poslovima koji se tradicionalno smatraju muškim kao što su policija i odbrana, i onim koji se smatraju ženskim, kao što su uprava, obrazovanje i kultura”, poručila je Mekluni.
Ona je kazala da su žene često zastupljenje na pozicijama pružanja usluga građanima, ali da je i dalje veliki problem, kako je pojasnila, njihova zastupljenost na visokim pozicijama.
“Žena ima tek 23 odsto u Skupštini, svega četiri od 18 ministarskih pozicija zauzimaju žene, a samo su tri predsjednice opština, od ukupno 23. Crna Gora, uprkos naporima, nije uspjela da osigura zadovoljavajuću zastupljenost žena na visokim pozicijama”, ocijenila je Mekluni.
Nezastupljenost žena na visokim pozicijama, kako je kazala, potvrđuje i CEDEM-ovo istraživanje koje pokazuje da se žene nalaze na poslovima u kojima mogu da, kako je pojasnila, ostvare ravnotežu između odgovornosti na poslu i u porodici.
“Žene i dalje obavljaju najveći dio posla kod kuće, u prosjeku između pet sati, u odnosu na sat i po kao prosjek za muškarce. Potrebno je uložiti dodatne napore da rodna ravnopravnost bude dio svih zvaničnih politika i strategija, kako bi žene bile osnažene da aktivno učestvuju u procesu donošenja odluka”, poručila je Mekluni.
Šefica Sektora za politiku, evropske integracije i trgovinu u Delegaciji EU, Plamena Halačeva, kazala je da je servisno orjentisana javna uprava presudna za sprovođenje reforme javne uprave u skladu sa evropskim standardima.
“Reforma javne uprave mora da osnaži upravu na svim nivoima, uključujući kvalitet i odgovornost javne uprave, povećanje profesionalnosti, depolitizaciju, kao i transparentnost javne uprave”, ocijenila je Halačeva.
Ona je navela da je takođe potrebno uspostaviti ravnotežu između lokalne i nacionalne vlasti, kao i da, kako je pojasnila, treba “povući jasnu liniju između politike i uprave”.
“Kao što je konstatovano u poslednjem Izvještaju Evropske komisije, za to je potrebna snažna politička volja . Treba obezbjediti i liniju odgovornosti i uložiti napor da se napravi uprava koja je prave veličine”, poručila je Halačeva.
Ona je kazala da Evropska komisija pruža podršku tim naporima sa programom vrijednim 15 miliona eura, od kojih je, kako je pojasnila, 11 miliona predviđeno za reformu javne uprave.
Dobitnica nagrade za najveći doprinos reformi javne uprave i načelnica odjeljenja za reformu javne uprave, Marija Hajduković, zahvalila se na ukazanom povjerenju službenicima javne uprave koji su, kroz anonimnu anketu, prepoznali njen rad.
“U reformi javne uprave uvijek postoji prostor za poboljšanje rada. Mi smo, u prethodnoj godini, započeli sa brojnim normativnim aktivnostima i Planom optimizacije zaposlenih u javnom sektoru. Očekuje nas i kreiranje nekih novih javnih usluga, gdje će građani vidjeti sve benefite reforme javne uprave”, poručila je Hajduković.
Izvor: PR Centar
