Kineska Vlada ima ozbiljne planove da učini Kinu globalnom supersilom u sektoru distribucije električne energije, dok kineske kompanije ulažu milijarde u razvoj međusobno povezanih dalekovoda širom svijeta, piše Financial Times.
Kineske su kompanije u proteklim godinama sve češće koristile tehnologiju kablova ultra-visoke voltaže za transport istosmjerne i izmjenične struje preko velikih prostranstava svoje države, a istu su tehnologiju počeli koristiti i u svojim ulaganjima u energetsku infrastrukturu u drugim državama, s ultimativnim ciljem izgradnje globalne mreže za distribuciju električne energije.
– Kineske državne kompanije sprovode agresivnu politiku širenja u inostranstvu, ulažu u izgradnju i upravljanje sustavima distribucije u nekim državama, a u drugima učestvuju samo kao ulagači, rekao je Xu Yi-chong, profesor politike sa Univerziteta Griffith u Australiji.
Povezivanje 100 država
Kina pokušava da progura međusobno povezivanje više od 100 odvojenih država, u jednom od najambicioznijih industrijskih planova današnjice, no to ne znači da će kineske kompanije biti vlasnice mreže ili upravljati njome.
– To je u skladu s ciljevima Pekinga o širenju i postavljanju globalnih standarda, rekla je Erica Downs sa Univeziteta Columbia, stručnjakinja za Kinu i energetiku. – Povezano je i s kineskim nastojanjima da postanu napredna industrijska supersila. U tome se nalazi veliki element prestiža, dodala je Downs.
– Iako sigurno postoji i komercijalni razlog za kinesko širenje u energetskom sektoru, treba napomenuti da Peking često isprepliće svoje ekonomske, diplomatske i strateške inicijative, rekao je konzultantAndrew Davenport, direktor tvrtke RWR Advisory.
– Dio objašnjenja za ovu ekspanziju je stoga najvjerovatnije uticaj – i razvoj meke moći – koja prati povećanu kontrolu nad industrijskim sektorom koji je toliko fundamentalan po svakodnevni život građana, kazao je Davenport.
Uložili 123 milijarde dolara
Kina je od 2013. do 2018. godine uložila 123 milijarde dolara u 104 odvojena projekta vezana uz sisteme distribucije električne energije u svijetu. Većina ulaganja bilo je u područja jugoistočne Azije, Južne Azije, Evrope i Rusije, Južne Amerike, te Zapadne, Centralne i Istočne Afrike. Od tog iznosa, čak 102 milijarde uloženo je u izgradnju ili akviziciju distribucijske infrastrukture, dok je preostalih 21 milijardi uložena u obliku izdanih kredita drugim kompanijama.
Kada se tom iznosu dodaju sve transakcije vezane uz energetiku, uključujući investicije i zajmove elektranama, konačna brojka se učetverostručuje – od 2013. pa do februara 2018., ukupna kineska strana ulaganja u energetiku dosegla su iznos od 425 milijardi dolara – rast od 92 posto u poređenju s 2013. Godinom.
Konačni cilj bio bi elektrodistribucioni ekvivalent interneta – globalna mreža koju ne kontroliše ni jedna pojedinačna država, no koja omogućava laku distribuciju energije od država koje proizvode viškove spram državama koje imaju manjkove u svojim distribucijskim mrežama.
– Morate razumjeti, globalna energetska infrastruktura je osobni prioritet predsjednika Xija Jinpinga, rekao je jedan visokopozicionirani dužnosnik kineske energetske tvrtke.
– Naravno, direktor Državne mreže Liu Zhenya i ostali direktori su pod velikim pritiskom, rekao je isti izvor za Financial Times. – Xi ne podnosi neuspjeh.
