Kineska Vlada ima ozbiljne planove da učini Kinu globalnom supersilom u sektoru distribucije električne energije, dok kineske kompanije ulažu milijarde u razvoj međusobno povezanih dalekovoda širom svijeta, piše Financial Times.
Kineske su kompanije u proteklim godinama sve češće koristile tehnologiju kablova ultra-visoke voltaže za transport istosmjerne i izmjenične struje preko velikih prostranstava svoje države, a istu su tehnologiju počeli koristiti i u svojim ulaganjima u energetsku infrastrukturu u drugim državama, s ultimativnim ciljem izgradnje globalne mreže za distribuciju električne energije.
– Kineske državne kompanije sprovode agresivnu politiku širenja u inostranstvu, ulažu u izgradnju i upravljanje sustavima distribucije u nekim državama, a u drugima učestvuju samo kao ulagači, rekao je Xu Yi-chong, profesor politike sa Univerziteta Griffith u Australiji.
Povezivanje 100 država
Kina pokušava da progura međusobno povezivanje više od 100 odvojenih država, u jednom od najambicioznijih industrijskih planova današnjice, no to ne znači da će kineske kompanije biti vlasnice mreže ili upravljati njome.
– To je u skladu s ciljevima Pekinga o širenju i postavljanju globalnih standarda, rekla je Erica Downs sa Univeziteta Columbia, stručnjakinja za Kinu i energetiku. – Povezano je i s kineskim nastojanjima da postanu napredna industrijska supersila. U tome se nalazi veliki element prestiža, dodala je Downs.
– Iako sigurno postoji i komercijalni razlog za kinesko širenje u energetskom sektoru, treba napomenuti da Peking često isprepliće svoje ekonomske, diplomatske i strateške inicijative, rekao je konzultantAndrew Davenport, direktor tvrtke RWR Advisory.
– Dio objašnjenja za ovu ekspanziju je stoga najvjerovatnije uticaj – i razvoj meke moći – koja prati povećanu kontrolu nad industrijskim sektorom koji je toliko fundamentalan po svakodnevni život građana, kazao je Davenport.
"/>Uložili 123 milijarde dolara
Kina je od 2013. do 2018. godine uložila 123 milijarde dolara u 104 odvojena projekta vezana uz sisteme distribucije električne energije u svijetu. Većina ulaganja bilo je u područja jugoistočne Azije, Južne Azije, Evrope i Rusije, Južne Amerike, te Zapadne, Centralne i Istočne Afrike. Od tog iznosa, čak 102 milijarde uloženo je u izgradnju ili akviziciju distribucijske infrastrukture, dok je preostalih 21 milijardi uložena u obliku izdanih kredita drugim kompanijama.
Kada se tom iznosu dodaju sve transakcije vezane uz energetiku, uključujući investicije i zajmove elektranama, konačna brojka se učetverostručuje – od 2013. pa do februara 2018., ukupna kineska strana ulaganja u energetiku dosegla su iznos od 425 milijardi dolara – rast od 92 posto u poređenju s 2013. Godinom.
Konačni cilj bio bi elektrodistribucioni ekvivalent interneta – globalna mreža koju ne kontroliše ni jedna pojedinačna država, no koja omogućava laku distribuciju energije od država koje proizvode viškove spram državama koje imaju manjkove u svojim distribucijskim mrežama.
– Morate razumjeti, globalna energetska infrastruktura je osobni prioritet predsjednika Xija Jinpinga, rekao je jedan visokopozicionirani dužnosnik kineske energetske tvrtke.
– Naravno, direktor Državne mreže Liu Zhenya i ostali direktori su pod velikim pritiskom, rekao je isti izvor za Financial Times. – Xi ne podnosi neuspjeh.
