Vlada je, u okviru programa ekonomskih reformi, predstavila 13 prioritetnih reformskih mjera koje planira da realizuje do kraja 2022. godine.
Kako se navodi u Programu ekonomskih reformi (PER) za Crnu Goru 2020 – 2022., koji je Vlada usvojila sredinom januara, prioritetne reformske mjere definisane su na bazi identifikovanih izazova i kao odgovor na probleme konkurentnosti i rasta, shodno smjernicama Evropske komisije.
Mjera 1: Unapređenje vlasničke i upravljačke strukture u državnim elektroenergetskim kompanijama
Ova reformska mjera ima za cilj bržu reformu i intenzivniji razvoj elektroenergetskog sektora, kao i povećanje konkurentnosti kompanija i bržu integraciju crnogorskog u regionalno tržište električne energije.
Sprovođenje mjere je posebno važno za EPCG, jer se nakon raskida ugovora o strateškom partnerstvu sa italijanskom kompanijom A2A državno vlasništvo u EPCG povećalo sa 57% na 85,4%. U toku je i priprema projektnog zadatka za izradu analize vlasničke i upravljačke strukture EPCG.
Ova mjera stvara uslove za povećanje interesovanja uskospecijalizovanih kompanija za strateško partnerstvo sa elektroenergetskim subjektima. Očekuje se da će mjera doprinijeti povećanju investicija u crnogorski elektroenergetski sektor i unapređenju znanja.
Mjera 2: Unapređenje međugradskog linijskog prevoza putnika u drumskom saobraćaju
Unapređenje međugradskog linijskog prevoza putnika u drumskom saobraćaju biće realizovano kroz reformu nacionalnog zakonodavstva- izmjenu uslova i načina obavljanja, kao i izmjenu pravila na osnovu kojih će prevoznik dobijati ovlašćenje da obavlja međugradski linijski prevoz.
„Planirano je da redove vožnje i nove modele ugovaranja međugradskih linija na duži period predloži Ministarstvo saobraćaja. Ugovori o održavanju međugradskog linijskog prevoza biće zaključeni na 5 do 7 godina. Njima će se definisati prava i obaveze naručioca Ministarstva saobraćaja i samih operatera, prevoznika, kroz stvaranje održivog linijskog međugradskog prevoza putnika i pružanje kvalitetne usluge prevoza putnika na čitavoj teritoriji Crne Gore, a ostvarivaće se i saradnja Ministarstva saobraćaja sa Privrednom komorom u vezi sa usklađivanjem redova vožnje“, precizirano je u programu ekonomskih reformi.
Mjera 3: Podrška tehnološkoj modernizaciji sektora prerađivačke industrije
Kroz Program za unapređenje konkurentnosti privrede realizuje se programska linija za modernizaciju prerađivačke industrije. Programska linija realizuje se u kontinuitetu, nabavkom opreme kroz kreditni aranžman sa IRF CG, uz sufinansiranje Ministarstva ekonomije u vidu bespovratnih sredstava do 20% opravdanih troškova.
Inicirana je i priprema programskih aktivnosti sa fokusom na energetsku efikasnost prerađivačke industrije. Teži se unapređenju poslovanja uvođenjem energetskog menadžmenta i optimizacije energetske potrošnje.
Mjera 4: Podrška investicijama u sektoru proizvodnje hrane u cilju jačanja konkurentnosti
Mjera se sastoji iz dvije komponente– Podrška investicijama u sektoru proizvodnje hrane u cilju dostizanja standarda EU i Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti.
Prvom komponentom podržava se podizanje novih zasada poljoprivrednih kultura, povećanje stočnog fonda, nabavka mehanizacije, izgradnja i rekonstrukcija objekata za primarnu proizvodnju, nabavka opreme za preradu, uvođenje novih tehnologija i inovacija te otvaranja novih tržišnih mogućnosti, izgradnja i rekonstrukcija objekata za preradu poljoprivrednih i ribljih proizvoda sa ciljem unapređenja standarda bezbjednosti hrane, zdravlja i dobrobiti životinja i zdravlja bilja, kroz postepeno usklađivanje sa EU standardima kvaliteta i bezbjednosti hrane.
Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti na poljoprivrednim gazdinstvima usmjerena je na razvoj ruralnog turizma i prerade poljoprivrednih proizvoda, pružajući podršku izgradnji i rekonstrukciji neophodnih objekata i nabavci opreme mehanizacije i ostalih sadržaja.
Mjera 5: Diverzifikacija turističkog proizvoda
Diverzifikacija turističkog proizvoda je mjera za ostvarenje strateškog cilja razvoja turizma- da Crna Gora bude prepoznata kao visokokvalitetna turistička destinacija sa cjelogodišnjom turističkom ponudom.
Mjera se ostvaruje kroz aktivnosti na razvoju turizma orjentisanog na prirodu, kulturnog, ruralnog, zdravstvenog, nautičkog, sportskog i drugih vidova turizma, odnosno kroz razvoj turističkih proizvoda za odabrane- ciljne grupe turista, zatim kroz kreiranje jedinstvenih proizvoda i promovisanje autentičnih turističkih atrakcija, uz podizanje nivoa kvaliteta usluge.
Aktivnosti u okviru mjere se realizuju u višegodišnjem periodu u okviru pod-projekata: Planinarenje i biciklizam, Panoramski putevi Crne Gore, Program podsticajnih mjera i Sva čuda Crne Gore.
Mjera 6: Primjena novog regulatornog okvira politike javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva
Zakon o javno-privatnom partnerstvu donosi novi model ugovora koji će kombinovati autoritet javnih institucija i znanje i vještine privatnog sektora, u cilju unaprjeđenja kvaliteta javnih radova, izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i povećavanja kvaliteta javnih usluga.
Novi Zakon o javnim nabavkama je osnova za unaprjeđenje pregovaračke pozicije u okviru poglavlja 5- javne nabavke i jedno od mjerila za njegovo zatvaranje. Dodatni benefiti ovog zakonskog okvira ogledaju se u pojednostavljenju procedura javnih nabavki i smanjenju troškova učešća koje će rezultirati većim stepenom učešća malih i srednjih preduzeća u postupcima javnih nabavki, što doprinosi većem nivou tržišne konkurencije, odnosno povećanju prosječnog broja ponuda sa pozitivnom posljedicom efikasnijeg i racionalnijeg trošenja javnih sredstava.
Mjera 7: Uvođenje elektronskog sistema javnih nabavki
Uvođenje savremenog sistema elektronskih javnih nabavki podrazumijeva razvijanje potrebne infrastrukture, sprovođenje obuka za korisnike sistema i administratore, kao i sprovođenje aktivnosti na podizanju svijesti o politici elektronskih javnih nabavki.
Implementacija elektronskog sistema javnih nabavki počinje u 2020. godini kroz pilot projekat. Puna primjena i implementacija bice realizovana 2021. godine.
Mjera 8: Unapređenje i implementacija mjera za suzbijanje sive ekonomije
U skladu sa aktivnostima koje su predviđene važećim Akcionim planom, neophodne su izmjene sa aspekta sektorskih politika i poslovnog okruženja, uključujući neprijavljeni rad.
Akcioni plan će pružiti set kontrolnih i podsticajnih mjera, kako bi se vršila efikasnija kontrola i spriječila siva ekonomija i olakšalo poslovanje privredi. Akcioni plan će ići u pravcu ispunjenja sljedećih ciljeva: efikasniji nadzor nad tokovima sive ekonomije, unapređenje rada Poreske uprave u cilju efikasnije naplate poreza, podsticajne mjere za fer konkurenciju, legalno preduzetništvo i zapošljavanje, administrativno rasterećenje i podizanje svijesti građana i privrede o značaju suzbijanja sive ekonomije.
Mjera 9: Suzbijanje sive ekonomije kroz reformu poreske administracije
Od 2018. se sprovodi Projekat reforme poreske administracije, usmjeren na unaprijeđenje efikasnosti Poreske uprave i smanjenje troškova za poreske obveznike. Usaglašena je metodologija za procjenu poreskog jaza za PDV, porez na dohodak fizičkih lica i doprinose za obavezno socijalno osiguranje, a na osnovu koje su pripremljeni podaci za 2017. godinu.
Očekuje se da će implementacija novog sistema fiskalizacije u prometu roba i usluga dovesti do svođenja učešća neformalne ekonomije na najmanju moguću mjeru, povećanja konkurentnosti preduzeća koja legalno posluju i podsticanju zdrave konkurencije na tržištu. U tom kontekstu Vlada Crne Gore je utvrdila predlog Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga koji je Skupština usvojila 31. jula 2019. godine.
Mjera 10: Unapređenje podrške sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća
U cilju rješavanja problema u pristupu finansijskim sredstvima, posebno za preduzetnike i MMSP koja imaju razvojne ideje, ali nemaju sredstva obezbjeđenja kredita, postoji potreba za razvojem modela finansijske podrške koji će umanjiti rizik i povećati obim kreditne podrške.
Planirano je uvođenje novog finansijskog instrumenta- kreditnih garancija, čime se stvaraju uslovi za lakši pristup povoljnim finansijskim sredstvima za rizičnije kategorije preduzetnika i preduzeća sa razvojnim idejama, bez potrebe ili uz umanjenje zahtjeva za kolateralom. Osim kreditne podrške Investiciono-razvojnog fonda, dodatni stimulans za unaprjeđenje pristupa finansijama i konkurentnost preduzeća predstavljaju subvencije za MSP koje se sprovode u okviru Programa za unapređenje konkurentnosti privrede, koji se sastoji od 10 programskih linija i obuhvata programe namijenjene razvoju preduzetništva i biznis sektora.
Mjera 11: Unapređenje zakonodavnog-regulatornog okvira i dalji razvoj infrastrukture za širokopojasni pristup internetu
Ministarstvo ekonomije će u 2020. godini, iz sredstava obezbijeđenih od strane Zapadnobalkanskog investicionog okvira i uz tehniku pomoć Evropske komisije, pripremiti plan razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Crnoj Gori. Planom je predviđeno definisanje tipa infrastrukture koju treba izgraditi u područjima u kojima nema komercijalnog interesa za investiranje od strane učesnika na tržištu, kao i izrada studije izvodljivosti i analize isplativosti u pojedinim zonama. Planom će se preporučiti i optimalni modeli podsticaja i javno-privatnog partnerstva za njenu izgradnju.
Mjera 12: Unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za inovacije
Glavne izmjene pravnih akata usmjerene su u dva pravca- Formiranje nacionalnog implementacionog tijela za inovacije, kao posebne institucije koja bi se bavila implementacijom politike inovacija i uvođenje posebnih podsticaja usmjerenih na kreiranje ambijenta za ulaganje poslovnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije.
Podsticaji koji će biti predmet rasprave o zakonskim izmjenama odnose se na: oslobađanja poreza i dopinosa na dohodak fizičkih lica- novozaposlenih u registrovanim inovativnim organizacijama; oslobađanje od poreza na dobit inovativnih startapova i dobiti ostvarenih od inovativnih projekata u postojećim preduzećima; poreski kredit na ulaganja u imovinu registrovanih naučnoistraživačkih ustanova i inovativnih organizacija, kao i za sopstvene troškove istraživanja i razvoja; ubrzana amortizacija osnovnih sredstava – opreme, infrastrukture, softvera, licenci, koja se koriste u naučnoistraživačkim i inovativnim djelatnostima; oslobađanje od plaćanja poreza na kapitalnu dobit ostvarenu u inovativnoj djelatnosti.
Mjera 13: Unapređenje sistema podrške inovacijama i jačanju ljudskih resursa
Novi instrumenti podrške pokrenuti su u 2018. godini i podrazumijevaju grantove za inovativne projekte i centre izvrsnosti, kao i stipendije za doktorska istraživanja, dok će neki poput grantova za startapove, podrške inovativnim projektnim idejama i podrške postdoktorantima početi sa realizacijom od 2020. godine.
Podrška u vidu grantova usmjerena je na razvoj tehnoloških inovacija, povezivanje aktera u sistemu inovacija i ulaganje privatnog sektora u inovacije, podršku inovativnim startapovima, ali i novi pristup podrške uspostavljanju centara izvrsnosti. Unapređenje podrške jačanju ljudskih resursa odnosi se, prije svega, na zapošljavanje kroz inovativne projektne ideje, kao i atraktivne stipendije za doktorska i postdoktorska istraživanja.
Izvor: Portal Analitika
