Na mnogim finansijskim tržištima Srednje i Istočne Evrope, banke su najzastupljenije finansijske institucije. No mnoge od njih su svojom veličinom relativno male te često zauzimaju vrlo sitne tržišne udjele. Prema najnovijim ispitivanjima regionalnog bankarskog tržišta koje je sproveo Deloitte, očekivano usporavanje ekonomije vjerojatno će kreirati dodatan pritisak na finansijske institucije, posebno težak na manje banke koje vrlo često nisu dio većih grupacija. Osim toga, zbog sve većeg broja transakcija trend konsolidacije se ubrzava, a očekuje se i dalje povećanje transakcijske aktivnosti na bankarskom tržištu Centralne i Istočne Evrope.
Tržišta spajanja i preuzimanja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa najvećim brojem transakcija, u razdoblju od 2015. do 2019., bile su Ukrajina (14 transakcija), Srbija (11) Poljska (10), Rumunija (10) i Mađarska (8). Najaktivniji investitor bila je mađarska banka OTP Bank (8 transakcija), dok je drugi najaktivniji kupac bila Poljska, sa 4 transakcije preuzimanja u posmatranom razdoblju kroz PZU i Alior Bank. Najaktivniji prodavci bili su Société Générale (6 transakcija), Raiffeisen (5) i grčke banke, od kojih su Piraeus Bank, National Bank of Greece, Alpha Bank i Eurobank zajedno prodale 12 banaka u posmatranom razdoblju.
Uspješnost bankarske industrije u Centralnoj i Istočnoj Evropi te na Baltiku i dalje uliva povjerenje investitorima. Stope adekvatnosti kapitala ostale su visoke u 2018. te su u proseku iznosile preko 20 odsto u svih 15 država. Udjeli i nivoi “loših“ kredita i dalje su u padu, dok je u nekoliko država profitabilnost banaka dostigla istorijski najviše nivoe uz prosječni povrat na kapital od oko 11 odsto i bez zabeleženih gubitaka, pokazuje Deloittevo istraživanje.
Razlog tih pozitivnih kretanja je stabilna ekspanzija ekonomije s prosečnim realnim rastom BDP-a od 3,9 posto u 2018. popraćena poboljšanim uslovima na tržištu rada i intenzivnim kreditiranjem u većini zemalja Centralne i Istočne Europe, prenosi Bankar.rs.
Osim digitalne transformacije koja je u toku, drugi prevladavajući trend u bankarskom sektoru Centralne i Istočne Evrope jeste konsolidacija bankarskog tržišta, koju podstiče rast vodećih regionalnih igrača kroz akvizicije s ciljem postizanja ekonomije razmjera i povećanja učinkovitosti. Više bankarskih sektora u državama Centralne i Istočne Evrope karakteriše prekomeran broj banaka i raspršena tržišna struktura te niz banaka s niskim tržišnim udjelima, koje nemaju mogućnost postizanja ekonomije razmjera u svom poslovanju. Postoji mogućnost da će očekivano usporavanje ekonomskih aktivnosti, posebno u zemljama Zapadne Evrope, dovesti do većeg pritiska na manje banke.
“Vidljivo je da su investitori motivisani da kroz akvizicije dodatno unaprijede svoje poslovanje, potpomognuti solidnom finansijskom snagom i pristupom kapitalu. Takođe, većina prodavača prepoznala je priliku za prodaju, pri čemu je jedan dio svestan svojih mogućih budućih ograničenja u daljem razvoju banaka. Iz navedenih kretanja možemo zaključiti kako su izgledne dalje transakcije na tržištu spajanja i preuzimanja u Centralnoj i Istočnoj Evropi i u nadolazećem razdoblju”, komentarisala je za portal Privredni.hr, Vedrana Jelušić Kašić, partner u Deloitteovom sektoru finansijskog savjetovanja.
