Očekujemo da će se kamate na kredite i na depozite naredne godine stabilizovati na nešto nižem nivou od trenutnog. Iako bilježe kontinuirani pad, kamatne stope se moraju dodatno snižavati kako bi se pospješilo saniranje ranjivosti realnog sektora, kazao je u intervjuu Pobjedi guverner dr Radoje Žugić.
– Prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa je na kraju novembra iznosila 6,08 odsto, što je istorijski najniži nivo. U novembru smo imali i nisku aktivnu kamatnu stopu na novoodbrene kredite – 4,74 odsto, s tim što je ova stopa podložna mjesečnim fluktuacijama. Kamatna stopa na depozite je na kraju novembra iznosila 0,42 odsto i za posljednjih godinu dana je smanjena za 0,16 procentnih poena – objašnjava guverner.
Na kretanje kamatnih stopa mogu, kaže Žugić, uticati i događanja van naše kontrole, poput neočekivanih mjera monetarne politike Evropske centralne banke, kao i povećane geopolitičke tenzije između velikih sila koje bi uticale na međunarodno finansijsko tržište.
POBJEDA: Sa Novom godinom je na snagu stupila odluka CBCG o ograničavanju gotovinskih kredita. Kakav efekat očekujete i da li CBCG priprema još neku sličnu odluku?
ŽUGIĆ: Riječ je o makroprudencionoj mjeri koja je prvi put primijenjena kod nas, o čemu su se pozitivno izrazili naši međunarodni partneri. Ova mjera ima za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivog finansiranja fizičkih lica. Primijenili smo ih radi prevencije, da se ne bi efektuirao potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim kreditima, do kojeg bi moglo doći u eventualnoj silaznoj fazi poslovnog ciklusa, tj. u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada.
CBCG permanentno prati poslovanje banaka i, u slučaju potrebe, planira i preduzima neophodne mjere, prema pojedinim bankama i/ili sistemu kao cjelini, u cilju očuvanja finansijske stabilnosti. U ovom trenutku, na osnovu raspoloživih podataka, ne planira se preduzimanje sličnih mjera na nivou sistema.
Uvođenje stečaja u Atlas I IMB banku nije imalo negativne efekte na ostatak bankarskog sistema. To su konstatovali Svjetska banka i MMF. Najbolji dokaz očuvanog povjerenja je rast depozita kod 13 banaka, koji je za 11 mjeseci 2019. iznosio 300 miliona eura
POBJEDA: Kakvo stanje u bankarskom sektoru očekujete u narednoj godini i ima li indicija da bi se mogao pojaviti neki problem?
ŽUGIĆ: Za nama je teška, ali uspješna poslovna godina, u kojoj je većina ključnih indikatora dostigla istorijski najpovoljnije vrijednosti. Ovu godinu je obilježio stabilan rast svih značajnih bilansnih pozicija, održavanje visokog nivoa likvidnosti, unapređenje adekvatnosti kapitala i dalje smanjenje nekvalitetnih kredita.
Kao rezultat ovakvih trendova, danas imamo stabilan i siguran bankarski sistem, bez sistemskih ranjivosti. Potvrdu o ovome uskoro očekujemo i od međunarodnih monetarnih institucija. Podsjetiću da je u najnovijem izvještaju Doing businessa, istraživanje Svjetske banke koje se odnosi na procjenu kvaliteta biznis okruženja 190 zemalja, Crna Gora u podindikatoru ,,dobijanje kredita“, koji uključuje i procjenu kvaliteta kreditnog registra CBCG, rangirana na 15. mjestu, znatno ispred zemalja u okruženju. U okviru ovog izvještaja novost je i da Crna Gora, zajedno sa Novim Zelandom, prva na svijetu po kvalitetu zakonskih rješenja zaštite korisnika kredita i zajmodavca.
I u narednoj godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova. Ipak, treba naglasiti da ćemo tokom 2020. sprovesti nezavisnu procjenu kvaliteta aktive (AQR) svih banaka. U zavisnosti od rezultata, pojedine banke će se možda suočiti sa potrebom da eventualno dodatno ojačaju svoju poziciju kapitala. Osim navedenog, tokom 2020. CBCG će, usvajanjem podzakonske regulative, u najvećoj mjeri zaokružiti proces pripreme novog regulatornog okvira, kojim se vrši usaglašavanje domaće regulative sa relevantnim propisima EU zasnovanim na Bazelu III. Prilagođavanje poslovanja i implementacija novog regulatornog okvira može predstavljati izazov, posebno za manje banke, koje nijesu supsidijari međunarodnih bankarskih grupa.
[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Ispravnost isijecanja toksičnog tkiva najbolje potvrđuju indikatori poslovanja koji su unaprijeđeni nakon uvođenja stečaja u ovim bankama. To podrazumijeva unaprijeđenu profitabilnost (kod 13 banaka rast profita za 11 mjeseci je bio 22,6 odsto u odnosu na uporedni period 2018), smanjenje ukupnih nekvalitetnih kredita (4,62 odsto), kao i kredita koji kasne preko 90 dana (2,67 odsto), dostignuti nivo likvidne aktive od preko milijarde eura…[/box]
POBJEDA: Da li neka banka pokazuje ranjivost i ako pokazuje u kom dijelu?
ŽUGIĆ: U prethodnom periodu su tri banke bile identifikovane kao ranjive. U dvije banke je uveden stečaj, dok je treća napravila iskorak i unaprijedila poslovanje. Poboljšala je naplatu, smanjila nivo nekvalitetnih kredita, očuvala likvidnu poziciju i riješila značajan dio sudskih sporova koji su opterećivali njeno poslovanje. CBCG nastavlja da prati poslovanje ove banke. Za očekivati je da najavljeni proaktivan stav menadžmenta i vlasnika banke bude prepoznat i kroz rezultat predstojećeg AQR-a.
POBJEDA: Iz opozicionih redova su česte kritike da CBCG nije reagovala na pravi način na početku problema u IBM i Atlas banci. Kako to komentarišete?
ŽUGIĆ: Ove dvije banke bile su pod našim intenzivnim monitornigom, Atlas banka je, u skladu sa zahtijevanim mjerama CBCG, tokom 2017. i 2018. povećala akcijski kapital za 11,3 miliona eura, po osnovu naplate potraživanja, u bilans je unijeto 50 miliona eura imovine. To je uticalo na izvjesno poboljšanje adekvatnosti kapitala banke i smanjenje rizičnog profila. Događaj koji je u značajnoj mjeri uticao na pogoršanje adekvatnosti kapitala i likvidne pozicije Atlas banke je isplata garancije kompaniji Kaspija, koja nije bila registrovana u poslovnim knjigama banke. Ovo je rezultiralo stanjem koje je utvrđeno neposrednom kontrolom CBCG, a na osnovu kojeg je u Atlas banci, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, uvedena privremena uprava, a kasnije i stečaj.
POBJEDA: U slučaju da dođe do eskalacije rizika na koje Crna Gora ne može da utiče, jače ekonomske krize, što mnogi najavljuju, koje su ključne mjere zaštite koje tada treba aktivirati?
ŽUGIĆ: Ne očekujemo nikakvu veću eskalaciju rizika na koje Crna Gora ne bi mogla uticati. U 2019. globalna ekonomija je počela usporavati, ali stope rasta su zadovoljavajuće. MMF u posljednjoj projekciji predviđa rast globalne ekonomije od 3,4 odsto u 2020, te ne bi trebalo očekivati destruktivne efekte ekonomske krize.
Intervencije u fiskalnoj i finansijskoj sferi, kao i mjere zaštite za privatni sektor, su alati koje bi trebalo aktivirati u slučaju krize. Neophodno je nastaviti sa sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije koje su već dale pozitivne rezultate, a čija će dalja primjena doprinijeti jačanju održivosti javnih finansija. Savjet za finansijsku stabilnost ima utvrđen Plan upravljanja finansijskom krizom na nivou cjelokupnog finansijskog sistema, koji sadrži instrumente za djelovanje u slučaju finansijske krize. Istakao bih da svi bankarski indikatori u ovom trenutku imaju istorijski najpovoljnije vrijednosti, a najbolja zaštita protiv krize su visok kapital i visoka likvidnost. Kapital banaka je prešao iznos od 600 miliona eura i u prošloj godini je povećan za 20 odsto. Likvidna aktiva prelazi milijardu eura i predstavlja 23,5 odsto ukupne aktive.
Neophodno je intenzivirati aktivnosti na eliminisanju biznis barijera i nastaviti sa strukturnim reformama u cilju unapređenja konkurentnosti i produktivnosti privrede, što će povećati otpornost realnog sektora.
