Novac koji građani i kompanije drže na tekućim i žiroračunima buja po stopama koje analitičari nazivaju istorijskim, a i dalje će obarati rekorde.
Takva su očekivanja i prognoze za ovu godinu. Depozitni novac, onaj na tekućim i žiroračunima, u martu je u odnosu na isti mjesec prošle godine porastao za 27,8 posto, što je rast od 16,6 milijardi kuna i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna.
Klasična štednja je krajem marta iznosila 195 milijardi kuna, gotovo je četiri milijarde kuna manja nego u istom mjesecu lani, dok je u martu 2016. bila veća sedam milijardi kuna i iznosila je 202 milijarde kuna.
Događa se to zato što štediše zbog niskih kamata na oročenu štednju s kojih još i država odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak, preusmjeravaju novac na tekuće i žiroračune.
Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u februaru 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tokom 2016. godine, piše Slobodna Dalmacija.
S obzirom na toliki pad kamata, koje su početkom krize bile iznad nivoe od pet posto, građani i poduzetnici novac radije drže na tekućim i žiroračunima. Sredstva na štednim, tekućim i žiroračunima su kompletno osigurana u iznosima do 100.000 eura.
Kamata na depozitni novac naziva se A VISTA ili kamatom po viđenju i znatno je niža od kamate na oročenu štednju. No, na A VISTA kamatu se ne plaća porez ako ne prelazi 0,5 posto godišnje. Trenutna kamata po viđenju za kune iznosi 0,08 posto, a devize na tekućim i žiroračunima je još niža i iznosi prosječno 0,03 posto.
Može se očekivati da će se taj trend preokrenuti s normalizacijom kamatnih stopa u međunarodnom okuženju, prije svega kada Evropska centralna banka krene da povlači monetarne stimulanse i podiže ključne kamatne stope na istorijski uobičajenog nivoa, a krajem ove godine mogla bi povući dio nekonvencionalnih monetarnih stimulansa.
Prvi rast ključnih kamatnih stopa možemo očekivati sredinom iduće godine. Biće potrebno neko vrijeme da se taj rast preslika na Hrvatsko tržište – objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.
SEEbiz
