Ivan Isailović, predsjednik opštine Krupanj, gradića u Srbiji, ove nedjelje ide da traži investitore ne u Minhenu ili u Parizu, nego u Istanbulu, što je pokazatelj sve većeg uticaja Turske širom zapadnog Balkana, što, kako piše Rojters, brine neke države Evropske unije.
Kako je proširenje EU postalo sporedno u odnosu na breksit i posljedice dužničke i migrantske krize, region postaje teren za nadmetanje između EU i Turske, dok se i Rusija i Kina bore za uticaj, navodi britanska agencija.
Isailović želi da se izbori za radna mjesta za svoju siromašnu zajednicu smještenu u šumovitim brdima blizu zapadne granice Srbije sa Bosnom i Hercegovinom. A to gdje je odlučio da traga za investitorima je odraz volje Turske da ulaže novac i projektuje „meku“ moć u balkanskim državama.
Rojters dodaje da je jedna turska kompanija već otvorila 300 radnih mjesta u fabrici tekstila u Krupnju, pri čemu političke veze između Beograda i Ankare pomažu da se osigura najveća investicija u posljednjih 30 godina za grad koji je teško pogođen poplavama 2014. godine.
„Oni su dobri investitori…i nisu tražili subvencije,“ rekao je Isailović Rojtersu, objašnjavajući da zato ide u Tursku u nadi da će obezbijediti još novca, ovoga puta za lokalnu šumsku industriju.
Sve je jači utisak da vlade zapadne Evrope i investitori zanemaruju mala i podijeljena tržišta regiona u sopstvenom dvorištu. „Turski investitori idu u nedovoljno razvijena područja za razliku od zapadnih država,“ kaže Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije.
Rojters podsjeća da su se lideri EU sastali sa kolegama iz Crne Gore, Srbije, Albanije, BiH, Makedonije i Kosova u četvrtak u Sofiji, i dogovorili da izgradnje dodatne energetske veze i tješnje sarađuju u raznim oblastima, od borbe priotiv radikalizma do kontrole migracije.
Međutim, to je bio prvi takav samit ua 15 godina i EU je jasno stavila do znanja da ne može očekivati brzi put ka članstvu u bloku, ističe se u analizi. „Nismo se danas pretvarali da je sve jasno i jednostavno,“ rekao je predsjedavajući EU Donald Tuskna samitu.
Prema podacima Privredne komore Srbije, 20 turskih fabrika je prošle godine ili otvoreno ili je počela gradnja u toj zemlji.
Obim trgovine između Turske i šest država zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU godinama je u porastu, sa 435 miliona dolara 2002. na tri milijarde 2016, pri čemu na Srbiju otpada skoro trećina ukupne sume.
Sa 340 miliona eura uloženih na Kosovu, od čega veći dio za kupovinu aerodroma i kompanije za distribuciju električne energije, Turska je treći po veličini investitor u toj zemlji.
Neke Evropljane frustrira to što bi Balkan mogao zapasti u sferu uticaja Turske, koja projektuje moć i kulturno i preko poslovnih ugovora, piše Rojters.
„Podaci pokazuju da je Evropska unija trgovinski partner broj jedan u regionu, ali neke države članice brinu zbog meke moći Turske na Balkanu,“ rekao je Rojtersu jedan zapadni diplomata koji je želio da ostane anoniman.
Agencija navodi da je Turska u Bosni potrošila 300 miliona eura na projekte koji uključuju obnovu džamija i spomenika iz otomanske ere.
Predsjednik Tajip Erdogan, koji je u napetim odnosima sa nekim liderima EU, danas će čak održati predizborni skup u Sarajevu. Rojters podsjeća da je Erdogan pokušao da održi mitinge za turske iseljenike u Evropi i da je izabrao Bosnu pošto su ga odbile Njemačka i Austrija.
„Neki su uznemireni zbog naših aktivnosti na Balkanu i našom snažnom saradnjom koju smo uspostavili sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom,“ rekao je Erdogan nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ovog mjeseca.
Erdogan je to izjavio pošto je francuski predsjednik Emanuel Makron u Evropskom parlamentu u aprilu govorio protiv brzog širenja EU, koja će ostati sa 27 članica nakon izlaska Britanije sljedeće godine.
Makron je rekao da ne želi da se Balkan okreće prema Turskoj ili Rusiji, ali da ne želi da Evropa, koja teško funkcioniše sa 28 i sjutra sa 27 država članica, odluči da može da primi članice pod istim pravilima.
Birači EU zaziru od širenja na region sa brojnim problemima, uključujući organizovani kriminal i granične sporove. Međutim, kako navodi Rojters, Turska ima drugačije stavove, izražene kroz razne oblasti – od religije preko obrazovanja do popularne kuture.
„Mislim da će se turski uticaj nastaviti kroz religiju i vjerske investicije. Očekuje se da kulturni uticaj raste preko turskog filma, sapunskih opera i škola,“ rekao je Vehbi Kajtazi, urednik kosovskog istraživačkog portala Insajderi.com.
Kajtazi je ocijenio da su države poput Kosova preslabe i premale da bi se oduprle političkom uticaju koji dolazi iz Turske.
Kosovske vlasti su prošlog mjeseca uhapsile i deportovale šest turskih državljana koje Ankara traži zbog navodnih veza sa školama koje finansira pokret Fetulaha Gulena, kojeg Erdogan optužuje za propali puč 2016. Aktivisti su kazali da su hapšenjem prekršena ljudska prava, a ministar unutrašnjih poslova je smijenjen.
Rojters piše da je Turska od 2000. uključena u niz regionalnih inicijativa, promovišući tješnju saradnju između Bosne i Srbije, te Bosne i Hrvatske. Ranije ove godine je obećala da će finansirati izgradnju autoputa od Beograda do Sarajeva.
„Turska je uspjela da iskoristi sve svoje istorijske, kulturne i lične veze sa regionom sa izgradnji jače veze,“ rekla je Rojtersu Alida Vračić, autorka dokumenta njemačkog Instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove o turskom uticaju u regionu.
„Mislim da zvaničnici Evropske unije mogu da uče od Turske i iskoriste isti model da se jače povežu sa regionom i izgrade uticaj.“
Izetbegović: Ne vidim razlog za negativnu euforiju
Erdogan će danas boraviti u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini, u okviru koje će se sastati s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem.
Izetbegović je kazao da će Erdogan iz BiH uputiti i predizborne poruke, ocijenivši da to nije ništa neobično.
Prema njegovim riječima, BiH s Turskom nije nikada imala nikakav poseban problem, kao ni bilo koja druga zemlja u regionu.
Izetbegović je ocijenio da se Turska trudi da bude prijatelj BiH, što, kako je istakao, i dokazuje, dodavši da ne vidi razlog „negativnoj euforiji“ zbog Erdoganovog dolaska.
Erdoganu će biti uručen počasni doktorat na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, a planiran je i skup u dvorani Zetra, gdje će biti održan šesti Kongres Unije evropskih turskih demokrata (UETD).
Skupu će prisustvovati i veliki broj Turaka koji žive u zapadnoj Evropi, a neki od njih su već juče organizovano u autobusima i kombijima ulazili u BiH, obučeni u majice na kojima su otisnuti likovi Erdogana i bošnjačkog ratnog vođe Alije Izetbegovića, prenijela je Beta.
Izetbegović je juče rekao da bez Zapadnog Balkana Evropska unija nije kompletna i da postoji spremnost da se u sljedećih deset godina taj proces kompletira.
„Ono što je po mom mišljenju najznačajnije, a što nisam siguran da se jasno osjetilo kroz izvještavanje medija jer mediji nisu bili prisutni na samim sjednicama, jeste jedna spremnost tih zemalja, jedno sazrijevanje saznanja i stava da Evropska unija treba Balkan. Bez proširenja bez obuhvatanja tog vakuma koji je u srcu Evrope, Evropa nije kompletna i postoji spremnost da se u sljedećih deset godina taj proces završi, rekao je Izetbegović u intervjuu za Anadoliju.
(Vijesti)
