Venezuelci u nedjelju izlaze na predsjedničke izbore na kojima se očekuje pobjeda predsjednika Nicolasa Madura. No nastavak njegove vladavine vjerovatno će produžiti ekonomsku i političku krizu u zemlji, uzrokovati još više patnji i prisiliti još više ljudi da se isele.
Predizborni plakati postavljeni po glavnom gradu Caracasu ističu jednog kandidata više nego druge: predsjednika Nicolasa Madura, koji očekuje glatku pobjedu u atmosferi apatije i indiferentnosti.
“Maduro će pobijediti. Nije važno hoće li osvojiti glasove. Pobijediće”, rekao je jedan poduzetnik koji je želio da ostane anoniman.
Maduru je drugi mandat, čini se, zagarantovan zbog bojkota opozicionih stranaka, podrške državnog aparata i navodne spremnosti provladinog izbornog aparata da namjesti rezultate izbora. No, većina Venecuelaca previše je zaokupljena pukim preživljavanjem da bi im bilo stalo do izbora, čekajući u dugim redovima ispred gotovo praznih supermarketa i prekopavajući po smeću u potrazi za hranom.
“Danas devet od deset Venezuelaca odlazi na spavanje gladno”, rekla je Lilian Tintori, aktivistkinja za ljudska prava čiji se suprug, politički disident Leopolod Lopez, nalazi u kućnom pritvoru zbog optužbi za podsticanje na nasilje.
Maduro, 55-godišnji nasljednik socijalističke “Bolivarske revolucije” pokojnog predsjednika Huga Chaveza, ima samo jednog ozbiljnog suparnika. To je bivši guverner države Lare, Henri Falcon (56), koji je ostao bez podrške opozicione koalicije Okrugli sto demokratskog jedinstva (MUD) jer nije prihvatio njezin poziv na bojkot izbora. Drugi kandidati, evangelički pastor Javier Bertucci i disident Reinaldo Quijada, manje su poznati.
“Snažni kandidati koji mogu pobijediti na izborima su ili u zatvoru, diskvalifikovani ili u egzilu”, rekala je Tintori za dpa, procijenivši broj političkih zatvorenika na 398.
Nekad pristaša vlade, a sada disident, Falcon obećava da će ekonomija vezati uz dolar, osloboditi političke zatvorenike i obnoviti veze sa SAD-om, najvećim Madurovim neprijateljem. Maduro ga zove “Faltrump” i optužuje da želi “predati domovinu gringosima i evropskim oligarsima”.
Uprkos tome što je u nekim anketama iz travnja Falcon bio u vodstvu, privukao je malo ljudi na svoje predizborne skupove jer su Venezuelci bili zaokupljeni protestima protiv nestašica vode i prekida u snabdijevanja strujom.
Inflacija, siromaštvo, nestašice
Otkako je preuzeo vlast nakon Chavezove smrti 2013., Maduro se mora nositi sa sve dubljom ekonomskom krizom izazvanom padom cijena nafte, glavnog izvoznog proizvoda zemlje, kao i višegodišnjim lošim upravljanjem, korupcijom i prevelikom javnom potrošnjom.
Vlada jedva da objavljuje bilo kakve podatke, no nezavisne procjene pokazuju da je ekonomija prošle godine pala 14 posto. Inflacija je u zadnjih 12 mjeseci dostigla 13.779 posto, po Nacionalnoj skupštini kojom dominira opozicija. Valuta zemlje, bolivar, toliko je bezvrijedna da su potrebne vreće novčanica za kupovinu par slatkiša.
Maduro očajnički nastoji da obuzda krizu, najavivši u da će Venezuela izbrisati tri nule sa svoje gotovo bezvrijedne valute. Mjera bi trebala da stupi na snagu 4. juna. Obični Venezuelci platili su visoku cijenu krize, suočeni s nestašicama hrane, lijekova i drugi osnovnih potrepština.
Nezvanične procjene pokazuju da stopa siromaštva iznosi 80 posto, a u zemlji živi 32 miliona stanovnika. Neki su prisiljeni na borbu za goli opstanak, jedući ostatke hrane iz kontejnera za smeće, a neku su morali i napustiti svoju djecu.
Jutarnji.hr
