Crna Gora zadržala je 52. mjesto kao zemlja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka, pokazuje izvještaj koji je juče predstavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova istakla je da ona bilježi stabilan napredak tokom proteklih 15 godina, da je umnogome podstaknut ekonomskim rastom.

“Međutim, uviđamo da rast nije bio na dobrobit svih, ostavljajući određene kategorije ljudi u sistematski nepovoljnijem položaju posmatrano iz više uglova”, kazala je ona.

Napomenula je da je, na primjer, bruto nacionalni dohodak (BDP) po glavi stanovnika za 30 odsto manji za žene nego za muškarce.

“To zapravo znači da dugoročna promjena, kako u prihodima tako i u širem spektru nejednakosti u razvoju po mjeri čovjeka, zavisi od sveobuhvatnijeg i više sistemskog pristupa razvoju, koji ide dalje od rasta BDP ili preraspodjele prihoda. Ove strategije će biti uspješne samo ako se kombinuju sa politikama koje će rješavati ukorijenjene predrasude, društvene norme i strukture moći u društvima i na tržištima rada”, kazala je Gašparikova.

Rodne razlike svuda spadaju među najdublje ukorijenjene vidove nejednakosti. Odnos napretka razvoja po mjeri čovjeka među muškarcima i ženama mjeri se indeksom rodnog razvoja (GDI) i indeksom rodne nejednakosti (GII).

GDI za Crnu Goru je ispod prosjeka za zemlje u grupi onih sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka.

Najuočljivija razlika postoji u kontroli nad ekonomskim resursima – BND za muškarce iznosi preko 20.634, dok za žene dostiže svega 14.457 dolara. Što se tiče vrijednosti GII, Crna Gora se nalazi na 27. mjestu od ukupno 162 zemlje, ali i dalje svega 23,5 odsto poslaničkih mjesta pripada ženama, 88 odstzo odraslih žena ima minimalno završenu srednju školu u odnosu na 97,5 odsto muškaraca. Na svakih 100.000 porođaja, 7 žena umire od uzroka povezanih sa trudnoćom, a stopa porođaja adolescentkinja je 9,3 porođaja na 1.000 žena starosti 15-19 godina. Učešće žena na tržištu rada je 43,6 odsto dok za muškarce iznosi 58,1 odsto.

Indeks razvoja po mjeri čovjeka predstavlja sumarnu mjeru dugoročnih nacionalnih postignuća u tri dimenzije napretka čovječanstva – dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard. Sa vrijednošću ovog indeksa od 0.816 Crna Gora zauzima 52. poziciju od ukupno 189 zemalja i teritorija i dijeli je sa Rumunijom i Bugarskom.

Od zemalja regiona, u kategoriji sa veoma visokim razvojem su još samo Slovenija (24) i Hrvatska (46). Sve ostale zemlje su u kategoriji visokog razvoja – Srbija (63), Albanija (69), Bosna i Hercegovina (75) i Sjeverna Makedonija (82. mjesto).

U izvještaju za Crnu Goru se navodi da je u periodu između 1990. i 2018. očekivani životni vijek povećan za 2,1 godinu i da sada iznosi 76,8 godina, srednji broj godina školovanja porastao je za 0,8 na 11,4, a očekivani broj godina školovanja povećao se za 1,8 godina na 15.

BND Crne Gore po glavi stanovnika porastao je za 60,4 odsto od 2000. do 2018.