Današnji marketing je poznat kao napredna mješavina strategije i tehnologije, ali, naravno, nije uvjek bilo tako. Naime, ono što danas smatramo marketingom započelo je kroz seriju skromnih pokušaja da se proda neka roba, te unovče određene usluge.
Pokušaji da se nešto dobije u zamjenu za nešto drugo vjerovatno su stari kao i sama civilizacija, a neki vjeruju da je reklamiranje počelo onog trenutka kada se neko dosjetio da bi robu trebalo predstaviti u dobrom svijetlu kako bi se što brže prodala. Napori da se razviju tehnike ubjeđivanja, te posebni načini komunikacije koji ubrzavaju prodaju, postoje još od vremena stare Kine i Indije, pa je negdje u to vrijeme počela da se razvija i ideja o onome što će kasnije postati marketing.
Počeci modernog marketinškog koncepta mogu da se smjeste u vrijeme industrijske revolucije, a koja je počela u drugoj polovini XVIII, te načela i dobar dio prve polovine XIX vijeka. Bilo je to vrijeme brzih društvenih promjena, koje su prije svega bile uslovljene naučnim i tehnološkim otkrićima. Upravo u to vrijeme su potrošači počeli da radije kupuju neku robu nego da je sami proizvode, pa je ubrzo došlo i do razvoja masovne proizvodnje, a da bi se izašlo u susret sve većim potrebama stanovništva. To je motivisalo proizvođače da pronađu bolje i jednostavnije načine za proizvodnju onoga što je u datom trenutku najviše traženo, te za informisanje potencijalnih kupaca o prednostima njihovih proizvoda.
Od početka XX vijeka, pa sve do četrdesetih godina, konkurencija u poslovnom svijetu postajala je sve intenzivnija, pa su načini i tehnike za povećanje prodaje postali od ključnog značaja za ostanak na tržištu. Tako je sposobnost da se razvije brend, te da se isti predstavi na tržištu u najboljem mogućem svijetlu, dobila na vrijednosti, pa je uskoro postalo neophodno da se potrošači ubijede da su proizvodi jedne kompanije bolji od istog tipa robe koju nudi neka druga kompanija.
Do početka šezdesetih godina prošlog vijeka konkurencija je postala toliko velika, da je bilo još neophodnije da se privuku i zadrže kupci, a što je dovelo do pojave specijalista za direktni marketing – jedan od instrumenata promocije, koji teži da dosegne auditorijum bez korišćenja tradicionalnih promotivnih kanala, kao što su TV, radio ili novine, te je promotivna poruka usmjerena direktno na pojedinca, a kroz tehnike kao što su: katalozi, flajeri, pošta, telemarketing i slično. U to vrijeme kompanije su počele da razvijaju sektore koji su bili posvećeni isključivo reklamiranju proizvoda i usluga, pa je marketing tako postao važan dio poslovnog uspjeha, a procjena marketing menadžera postala je važna prilikom određivanja cijena, kao i načina za komuniciranje sa potencijalnim kupcima.
Od devedesetih godina marketing je počeo ubrzano da se mijenja, a kompanije su počele da se fokusiraju na proizvodnju robe visokog kvaliteta, te građenje prepoznatljivih brendova. Sa pojavom interneta otvorila se još jedna marketinška dimenzija, te su web-sajtovi ubrzo prepoznati kao korisne alatke u reklamiranju proizvoda. Krajem devedesetih godina jednostavni web-sajtovi, koji su se zasnivali na tekstu, doživjeli su procvat, a prvobitno su korišćeni samo kao online brošure koje nude informacije o proizvodima.
Prva kompanija koja je pokrenula neku online marketinšku kampanju bila je Bristol-Myers Squibb, a za reklamiranje lijeka Excedrin. Kampanja je bila prilično uspješna, te je kompanija listi svojih klijenata dodala na desetine hiljada novih imena.
Danas se na reklamiranje troše stotine milijardi dolara, a moderni marketing podrazumijeva angažovanje svih članova neke kompanije, pa je razumijevanje marketinških strategija postala stvar opšte kulture poslovanja, te jedna od glavnih alatki kako za poslovni, tako i za privatni opstanak.
PC Press
