Plate u posljednjih nekoliko godina, i pored visokog rasta ekonomije, ne mogu sustići rast cijena ni onih po statistici, a tek u realnom životu. Mic po mic, kako kažu građani, hrana je iz mjeseca u mjesec skuplja, raste i statistička potrošačka korpa u oktobru tekuće godine ona je bila 645 eura ili 0,4 odsto više nego u septembru i sve tako. Prosječna plata, ne računajući objavljenu prije nekoliko dana od 517 eura, posljednje tri godine kretala se od 511 do 512 eura. Građani i sindikati uporno traže brži rast plata. To je postala “dežurna” tema i u parlamentu, a ekonomski analitičari kažu da ekonomski rast ! sam po sebi odmah ne po| boljšava živote svih ili velikog b roja građana.

Sindikat

U Uniji slobodnih sindikata Pobjedi su kazali daje svima jasno da se u posljednjih nekoliko godina solidan rast BDP, nažalost, dovoljno ne odražava na životni standard građana.

-Naprotiv, prosječna zarada posljednjih godina nikako ne prati porast BDP-a, a posebno rast inflacije u zemlji mjeren indeksom potrošačkih cijena. Posmatrajući period od januara 2011. do danas, prema podacima Monstata, prosječna zarada u Crnoj Gori stagnira. Sa druge strane, inflacija u istom periodu iznosila je više od 15 odsto, kaže Marko Subotić, savjetnik za ekonomsku politiku u Uniji slobodnih sindikata.

Nakon što nekoliko godina Monstat nije objavljivao minimalnu potrošačku korpu, uslijedio je, dodaje on, novi šok nakon revizije iz nje je izbačeno 38 proizvoda (smanjena sa 130 na 92 artikla). Izbačenaje imputirana renta iako znamo da veliki broj naših građana, prije svega mladih, žive kao podstanari.

-Minimalna potrošačka korpa u blagom je porastu iz mjeseca u mjesec u toku 2019. i postoje realni izgledi da će se taj trend nastaviti, kaže on i podsjeća da su prethodne godine obilježene brojnim poskupljenjima robe i usluga široke potrošnje uslovljenih povećanjem PDV-a sa 19 na 21 odsto, ali i zbog poskupljenja cijene struje.

Moramo se prisjetiti, kaže Subotić, da se obračunska vrijednost koeficijenta (prethodno najniža cijena rada), u proteklih 12 godina povećala za svega 5,30 eura u neto iznosu. USSCG je, podsjeća on, u avgustu ove godine resornim ministarstvima i Uniji poslodavaca uputila inicijative za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta kako u javnom tako i u privatnom sektoru i inicirala pregovore na ovu temu koja, kaže on, mora biti u fokusu svih donosilaca odluka ukoliko iskreno žele da unaprijede standard naših građana.

U Uniji podsjećaju na nedavno, poslije šest godina, povećanje minimalne zarade sa 193 na 222 eura i dodaju da će i ubuduće insistirati na daljem povećanju. Podsjećaju i na statistiku po kojoj je, kako kažu, svaki četvrti građanin u riziku od siromaštva.

-Sve navedeno nam jasno govori daje naš standard daleko od zemlje koja se predstavlja kao “ekonomski tigar” regiona. Potrebno je da svi zajedno radimo i đoprinesemo rastu životnog standarda, jer je to jedini način da osiguramo dostojanstvene uslove života i rada naših građana, budućnost naše djece i mladih i spriječimo “odliv mozgova” u inostranstvo kojije, u prethodnih nekoliko godina, uzeo previše maha, poručuju iz USSCG.

Statistika

Statistika je, međutim, mnogo “mirnija” od sindikata.

Iz Monstata su Pobjedi kazali da je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) za deceniju od 2008. do 2018. nominalno porasla 22,8 odsto. Pokazatelje o rastu cijena, odnosno inflaciji raščlanili su po godinama. Iz Monstata su nam kazali da je prosječna stopa inflacije u prošloj godini bila 2,6 odsto, godinu ranije 2,4 odsto, u 2016. bila je negativna 0,3 odsto, u 2015. bila je 1,5 odsto, u 2014. opet negativna 0,7 odsto, u 2013. 2,2 odsto, 2012. – 4,1 odsto, 2011. je bila 3,5 odsto, godinu ranije 0,5 odsto, 2009. godine 3,4 odsto, a 2008. godine čak 8,3 odsto. Monstat pored ove prosječne prati i godišnju stopu inflacije koja pokazuje podatke za decembar tekuće godine u odnosu na decembar prethodne koji su deceniju unazad ,,išli od 6,9 odsto u tom mjesecu 2008. do 1,6 odsto u decembru prošle godine. Samo je u 2004. bila negativna 0,3 odsto. Uskoro ćemo znati i decembarsku za tekuću godinu.

Statističari objašnjavaju razliku između prosječne godišnje stope inflacije i godišnje stope inflacije.

Po metodologiji prosječna godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, predstavlja promjenu prosječnih potrošačkih cijena u posmatranoj godini u odnosu na prosječne potrošačke cijene iz prethodne godine. Dok godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena predstavlja promjenu prosječnih potrošačkih cijena u posmatranom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Kada govorimo o godišnjoj stopi inflacije, poredimo dva ista mjeseca iz clvije uzastopne godine, dok u slučaju prosječne godišnje stope inflacije poredimo prosječne potrošačke cijene u dvije uzastopne godine pojasnili su iz Monstata.

U prošloj “povuklo” povrće i sokovi, a u 2017. gorivo

U dokumentima Centralne banke, koji se pozivaju na Monstatove podatke, vidi se da su u prošloj godini najveći uticaj na rast inflacije imale cijene hrane i bezalkoholnih pića povrća 11,8 odsto, bezalkoholnih pića od 5,7, duvana 6,2 a alkoholnih pića za 5,9 odsto. U 2017. godini cijene prevoza od 6,4 odsto na šta je najviše uticalo poskupljenje goriva i maziva za motorna vozila od 14 Odsto zbog povećanja akciza.

U 2016. na rast Inflacije najviše se odrazio skok cijena u kategoriji zdravlje 3,7 odsto, odnosno povećane cijene farmaceutskih proizvoda za 6,2 odsto. Zabilježen je rast cijena čvrstih goriva za 7,5 odsto.
Odjeća i obuća imale su najveći rast cijena od pet odsto u 2015. ali je najveći uticaj na godišnju inflaciju imalo poskupljenje hrane i bezalkoholnih pića od 2,4 odsto, Čije učešće u ukupnoj ponderacionoj strukturi CPI-a iznosi 38,6 odsto. Te godine su skočile cijene ulja i masti 14,2 odsto, voća 7,9 odsto, ostalih prehrambenih proizvoda 5,7 odsto, usluga smještaja za 7,1 odsto.

Prije pet godina, tačnije2014. po Monstatu smo imali deflaciju 0,3 odsto zbog pada cijena energenata cijena nafte na svjetskom tržištu, kao i nižih cijena nekih prehrambenih proizvoda. Najveći pad te godine zabilježile su cijene iz kategorije prevoza 4,7 odsto, najviše zbog smanjenja cijene goriva i maziva za 11,1 odsto, koje čine skoro polovinu kategorije transport, čije učešće u ukupnoj ponderacionoj strukturi CPI-a je 10 odsto.

Izvor: Pobjeda