Predlog budžeta za narednu godinu donosi povećanje tekućeg budžeta, zarada zaposlenih u skoro svim ministarstvima, izdataka za ugovore o djelu, kao i kršenje limita potrošnje iz smjernica makroekonomske i fiskalne politike, pokazala je analiza nevladine organizacije Institut alternativa (IA).
Istraživač javnih politika u toj NVO Marko Sošić “Vijestima” je kazao da je rast zarada prisutan kod gotovo svih resora, a ne samo u zdravstvu i prosvjeti.
“Na ukupnom nivou, u predlogu budžeta za 2020. godinu, zarade su planirane za 30 miliona ili 6,11 odsto više nego u 2019. godini. Ovo je nastavak petogodišnjeg trenda rasta zarada u državnoj upravi, u kojem smo sa 380 miliona u 2015. godini, redovnim povećanjima došli do 502 miliona u 2020. Obrazloženje Ministarstva finansija je da se povećanja zarada u 2020. odnose na zaposlene u sektoru zdravstva i prosvjete. Međutim, podaci pokazuju da su gotovo sva ministarstva planirala povećanje zarada. Od 17 ministarstava, njih 13 planira povećanje plata u odnosu na ovu godinu”, naglasio je Sošić.
On je precizirao da su najveća procentualna povećanja bruto zarada planirala Ministarstva održivog ravoja i turizma (16,1 odsto), Ministarstva unutrašnjih poslova (14,3 odsto) i Ministarstva kulture (14 odsto).
“Samo na nivou ministarstava (bez potrošačkih jedinica nad kojima vrše nadzor) će u 2020. biti potrošeno 17,3 miliona više nego u ovoj godini”, kazao je Sošić.
Iz IA objašnjavjau da osim zarada, većina ministarstava je povećala i iznose za ostala lična primanja (naknade za zimnicu, stanovanje i odvojen život, prevoz, jubilarne nagrade i ostalo), koje će na ukupnom nivou biti 10 odsto veće nego u ovoj godini.
“Posebno je zabrinjavajući nastavak rasta “ostalih naknada”, koje će iduće godine biti 11,7 miliona eura, a koje se mahom koriste za isplatu rada u komisijama i radnim tijelima, iako je namjera Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru bila smanjenje ovih vrsta dodatnih naknada zaposlenih”, rekao je Sošić.
On je istakao i da u narednoj godini bilježe rast i kod ugovora o djelu uprkos Vladinom planu optimizacije, te da je po tom osnovu planirano 8,6 miliona eura, što je 26 odsto ili dva miliona više za ugovore o djelu u odnosu na 2019. godinu.
“Plan optimizacije u svojim kratkoročnim mjerama i Vladini zaključci iz avgusta ove godine predviđaju ograničenje ove vrste angažovanja, nalažući da se postojeći ugovori o djelu ne produžavaju nakon isteka, a novi ne sklapaju bez odobrenja užeg kabineta Vlade. Izvještaji o sprovođenju plana otkrivaju da se on krši i da organi sklapaju ugovore o djelu i druge vrste privremenih angažovanja i bez odobrenja. Među potrošačkim jedinicima koje su planirale najviše novca za ovu svrhu su Uprava za imovinu (1,65 miliona eura), Ministarstvo vanjskih poslova (1,5 miliona), Uprava za nekretnine (652.000), Uprava za statistiku (461.500) i sudstvo (370.000 eura).
Naveli su da je tekući budžet države planiran u iznosu koji je osam odsto, ili 70 miliona eura veći nego budžet za 2019. godinu.
Prekoračeni limiti potrošnje
Vlada je prekoračila zakonski obavezujuće limite potrošnje iz avgustovskih smjernica makroekonomske i fiskalne politike za gotovo sve potrošačke jedinice prvog reda, kao i za sva ministarstva.
“Uprkos mjerama iz Programa reforme upravljanja javnim finansijama za poboljšanje srednjoročnog budžetskog planiranja, usvajanje Smjernica je naprije kasnilo, a onda su obavezujući limiti prekršeni. Kršenje Smjernica je na nivou ministarstva u prosječnom nivou odstupanja od 10 odsto, kada se od iznosa u budžetu za 2020. godinu oduzmu iznosi koji se ne računaju u limite”, objasnio je Sošić
Izvor: Vijesti
