Fond za zaštitu depozita u budžetu sada ima 57,6 miliona eura, a do jula 2024. moraće da ima najmanje 10 odsto ukupno garantovanih depozita svih banaka, što je prema sadašnjoj računici te institucije 149 miliona eura. To je za “Vijesti” kazao direktor FZD -a Predrag Marković.

Ciljani nivo od 10 odsto garantovanih depozita je definisan novim predlogom zakona koji je u skupštinskoj proceduri, a tu sumu novca Fond planira da naplati uz redovnu premiju koju banke plaćaju i kroz povrat novca iz stečajne mase Atlas i IBM banke.

Marković je kazao da je Fond isplatio ukupno 100,9 miliona eura za garantovane depozite klijentima Atlas i IBM banke u kojima je uveden stečaj ove godine, dok je od te sume iz stečajne mase uspio da povrati do danas 34,5 miliona eura.

“Kod IBM isplaćeno je 21,24 miliona eura ili 94,91 odsto ukupne obaveze. Iz stečajne mase povraćeno je 16,2 miliona eura ili 72,54 odsto. Kod Atlas banke isplaćeno je 79,5 miliona eura ili 88,09 odsto ukupne obaveze, a iz stečajne mase je naplaćeno 18,3 miliona eura ili 20,28 odsto”, kazao je Marković.

EU direktiva

Fond trenutno u svom budžetu ima 57,6 miliona eura, a za slučaj nedostatka novca za isplatu garantovanih depozita osigurano je 30 miliona kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Prema zakonu fond se puni novcem od redovnih i vanrendih premija koje plaćaju komercijalne banke.

“Prema sadašnjem stanju (30.09.2019) 10 odsto garantovanih depozita iznosi 149 miliona eura. Evropska dirketiva propisuje da se taj iznos obezbijedi u periodu od šest do 10 godina. Direktiva je usvojena 2014, pa je zbog toga i rok za dostizanje ciljanog nivoa dat za 2024. godinu. Naše analize pokazuju da se zadržavanjem premije na sadašnjem nivou, uz predviđeni rast depozita od šesto odsto na godišnjem nivou, može očekivati postizanje ciljanog nivoa do jula 2024 godine, kako smo u obrazloženju predloga zakona dali”, objasnio je Marković.

Novina u predlogu zakona je i da će biti utvrđena drugačija metodologiju po kojoj će banke plaćati premiju FZP-u i ona će zavisiti od stepena rizičnosti svake banke. Prema postojećim analizama Fonda, premija koju sada banke imaju kretaće se na istom nivou i nakon promjene nove metodologije, samo će doći do “ preraspodjele” sume po bankama. Nova metodologija će se primjenjivati do 1. januara 2021. godine, a novina je i da će svaka nova banka na početku svog rada morati da uplati u fond 50.000 eura, jer u suprotnom neće moći da sakuplja depozite od klijenata.

“Za 2019. godinu utvrđena je premija u iznosu 16,8 miliona eura koju su banke platile u roku. Na bazi preporuka FSAP misije, kao i analiza dostizanja ciljanog nivoa u periodu od najmanje šest, a najviše 10 godina, predviđamo da će premija biti zadržana na istom nivou, s tim da će se iznosi premije po bankama promijeniti” kazao je Marković.

Čekaju podatke

On objašnjava da na osnovu indikatora rizika utvrđuje se ukupni rizik jedne banke i na osnovu takvo utvrđenog rizika, banke se razvrstavaju u grupe, prema kojima će plaćati premiju.

“Ove grupe se određuju u rasponu od 80 odsto za najmanje rizičnu banku do 150 odsto za najrizičniju. Osnovicu za obračun premije, umjesto do sada ukupnih depozita, čine garantovani depoziti. Primjenom stope od 0,30 odsto na kvartalnom nivou (1,2 odsto na godišnjem nivou) na osnovicu garantovanih depozita i stope rizika dobija se visina premije za svaku banku pojedinačno. Na primjer, ako banka ima 1.000 eura garantovanih depozita, razvrstana je u grupu 115 odsto. Primjenom stope 1,2 odsto dobijamo 12 eura obaveze za premiju. Ako to pomnožimo sa stepenom rizičnosti od 115 odsto onda banka plaća 13,8 eura premije. Za banku, sa istim garantovanim depozitom, koja je razvrstana u grupu 80 odsto premija bi bila 12 puta 80 odsto ili 9,6 eura Iz prakse EU fondova, obično 10 do 15 odsto banaka plaćaju premiju 80 odsto, 20 do 25 odsto banaka plaća 100 odsto, a ostale od 115 do 150 odsto”, rekao je sagovrnik “Vijesti”.

Fond je simulaciju po banakama radio u 2017. godini, ali ona više nije relevantna zbog, kako kaže Marković, stečaja u Atlas i IBM banci tako da će nakon utvrđivanja konačnog teksta metodologije biti poznato koliko će koja banka uplaćivati po osnovu premije.
U predlogu zakona je objašnjeno da je određen rok da se redovna premija za banke obračunava od 1. januara 2021. godine zbog nedostupnosti dijela podataka. Marković objašanjava da primjenom novih računovodstvenih standarda (Bazel III), tokom ove i naredne godine, biće dostupne dvije vrste podataka – “neto stabilni izvor finansiranja” i “odnos pokrivenosti likvidnosti”.

“Ovi podaci se koriste kao jedan od parametara za utvrđivanje stepena rizičnosti. U našim analizama koristili smo dostupni podatak – koeficijent likvidnost. Ako se ostvare prognoze o povratu novca iz banaka koje su u stečaju, predviđamo da se dostigne ciljani nivo od 10 odsto. Ovo podrazumijeva da u navedenom roku ne dođe do nove isplate garantovanih depozita ili korišćenja novca Fondu u svrho sanacije banke. Ako se to desi, rok se produžava za još šest godina”, rekao je Marković.

Banke neće prelivati novi trošak na svoje klijente

U Udruženju banaka (UBCG) ne očekuju da će banke nove troškove koje će imati zbog izdvajanja veće sume za redovnu premiju preliti na klijente kroz poskupljenje nekih proizvoda.

“ Imaćemo banke koje će imati smanjen nivo izdvajanja za premije osiguranja depozita, tako da je realnije očekivanja smanjenja u cijeni kredita, a ne povećanje. Dakle, ne može biti bilo kakvo negativno prelivanje na krajnjeg klijenta, već posredno se omogućava veća investiciona aktivnost banaka, a time i prostor za smanjenje kamatnih stopa”, kazao je za “Vijesti” generalni sekretar UBCG-a Bratislav Pejaković.

On je rekao je je novu metodologiju za obračun prmeije FZD u saradnji sa ekspertima Svjetske banke, a UBCG je iz domena svoje funkcije prati sva zbivanja u vezi sa bankarskim sektorom.

“Očekivanja su da će kod nekih banaka biti značajna relaksacija iznosa za premiju kroz primjenu novog zakona, što znači da će značajno manje izdvajati za premije nego što je obaveza postojećim zakonom. Nisam upoznat da je neka banka prepoznata da će biti izložena dodatnim izdvajanjima. U sagledavanju banke imate veliki broj indikatora, pokazatelja poslovanja, a prevashodno solventnosti, likvidnosti i raznih pristupa mjerenja rizika od pojedinačnih do zbirnih, tako da bez uvida u rezultate metodologije teško je odgovoriti da li će biti banka koja bi izdvajala više nego u postojećo šemi”, kazao je Pejaković.

On je kazao da je nacrt novog zakona na fonu usaglašavanja sa EU direktivom, gdje je novina u odnosu na postojeće rješenje i promjena metodologije obračuna premija i osnovice za izdvajanje premije koju banke plaćaju FZD-u.

“Zaživljavanjem novog zakona u vezi sa zaštitom depozita, banke koje imaju rizičniji profil, moraće da izdvajaju veće premije na osnovicu od dobrih banaka i to je međunarodni standard”, poručio je Pejaković.

Pejaković je istakao da će FZD u skladu sa projekcijama do 2024. u potpunosti ispuniti zahtjeve koje predviđa evropska direktiva, što potvrđuju i stavovi Centralne banke o stanju u bankarskom sektoru.